Ljubljanska nadbiskupija osnovala je tvrtku Metropolitana početkom ovog tisućljeća da bi preko nje upravljala nekretninama u Ljubljani, Gornjem Gradu i Bohinjskoj Bistrici, koje su joj vraćene u denacionalizaciji.

Međutim, osnovna djelatnost i pokretač brzog rasta grupe, koja se, uz ostalo, bavi turizmom i prodajom knjiga, je šumarstvo, pišu Finance. Metropolitana je od 2006. godine vlasnik Šumskog gospodarstva Bled (GG Bled). Obje tvrtke rade u šumama u vlasništvu nadbiskupije, Metropolitana u Gornjoj Savinjskoj dolini, a GG Bled u Gorenjskoj, Jelovici i Pokljuki, te kupuje drvo od drugih šumara, privatnih i državnih.

Posljednjih godina grupa je naglo rasla, 2013. godine prihodi su iznosili 23,5 milijuna eura, a pet godina kasnije 66 milijuna eura. Prošle su godine ostvarili blizu 8,5 milijuna eura neto dobiti. Većinu prihoda grupe od oko 60 milijuna eura lani je ostvario GG Bled. Lani su prihodi povećani za 23 posto, a dobit za više od 20 posto. Naime, zbog najezde potkornjaka i snažnih vjetrova krajem 2017. godine šumari su morali povećati sječu, tako je GG Bled otkup drva iz šuma Ljubljanske nadbiskupije prošle godine povećao za trećinu, sa 150 na 200 tisuća prostornih metara.

Otkup od privatnih vlasnika povećao se sa 456 na 481 tisuću prostornih metara, a segment nabave od državne šumarske kompanije SiDG najviše je skočio, sa 7 na 49 tisuća prostornih metara. GG Bled, sa 87 radnika krajem 2018. godine, sada je vodeća tvrtka za otkupa drva u Sloveniji. 

Na tržištu velike količne drva
U siječnju ove godine slovenska vlada odobrila je izvješće o stanju i procjenu štete u šumama zbog napada potkornjaka i olujnog vjetra 2018. godine, koji ispunjavaju uvjete za proglašenje prirodne nepogode. Šteta je procijenjena na više od 16 milijuna eura, a na raspolaganje su stavili 866.000 eura za sanaciju oštećenih šuma. Izravna šteta na šumama procjenjuje se na 7,2 milijuna eura zbog vjetra i 8,9 milijuna eura od prekomjernog broja potkornjaka (koji se neumjereno počeo množiti 2013.)

Šteta je bila 0,3 promila planiranih prihoda državnog proračuna u 2018. što je uvjet da se proglasi prirodna nepogoda. Iako je lani bilo problema u prodaji, budući da je vjetrovito vrijeme i izvan granica Slovenije na tržištu osiguralo veću opskrbu drvom, prema riječima Marka Matjašiča, direktor bledskog šumskog gospodarstva, oni su od promjene cijena zbog kretanja na tržištu zaštićeni višegodišnjim ugovorima s ključnim kupcima na slovenskom, talijanskom i austrijskom tržištu.

"Našim kupcima osiguravamo stalnu redovnu dinamiku opskrbe, bez obzira na kratkoročne fluktuacije na tržištu. S dugoročnim viškom ponude tražimo kupce izvan tradicionalnih tržišta", kaže Matjašič koji većinu drva prodaje Slovencima, Austrijancima i Talijanima. Ali drvo nije neograničeno dobro. Na pitanje hoće li zbog iznadprosječne sječe drva posljednjih godina, sječa a time i prodaja početi opadati, Matjašić odgovara da na obujam posla posljednjih godina najviše utječu prirodne nepogode koje je nemoguće predvidjeti. "Prognoze su, prema tome, nezahvalne", kaže Matjašič.

Ove se godine, na primjer, bore s cjenovnim pritiscima, jer je prošlogodišnja katastrofa u Italiji, i u manjoj mjeri u Austriji, donijela veće količine konkurentnog drva na tržište.  "Tijekom ljeta pritisak na cijene stvorile su i ogromne količine drva s područja u Češkoj, Austriji i Njemačkoj koja su napadnute potkornjakom", rekao je Matjašič. Međutim, barem ove godine GG Bled planira slične poslovne rezultate kao i prošle godine. U međuvremenu su, uz pomoć slovenskog posrednika, uspjeli sklopiti veći ugovor s kineskim kupcem. Ime posrednika i kupca te ostale detalje Matjašič nije zasad mogao otkriti.  Na pitanje kako su uopće došli do kupca i kako su ga uvjerili da kupi njihovo drvo, Matjašič je objasnio da je uvjet Kineza bila redovna tjedna dinamika isporuke asortimana posebnih dimenzija, što im GG Bled može osigurati.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Državi 12 mil. eura dobiti
SiDG, upravitelj slovenskim državnim šumama, lani je povećao prihod za četvrtinu, na 80 milijuna eura, a dobit je smanjene za osam posto, na 12 milijuna eura. List Finance nije ih uvrstio na popis najuspješnijih slovenskih tvrtki, jer još nisu napunili tri godine poslovanja, ali su kandidati za visoko rangiranje sljedeće godine. Tvrtka koja je osnovana sa 22 milijuna eura državnog novca uredno vraća uloženo u proračun. 

Prošle je godine jedinom vlasniku državi ta kompanija isplatila 12 milijuna eura dobiti, koliko je 2018. iznosila ukupna dobit. Viškovi se također izdvajaju za otkup šuma, a dosad su za tu svrhu dali gotovo šest milijuna eura. SiDG, osnovan 2016., koji upravlja s oko 20 posto šumskih površina u državi, lani je zapošljavao 352 radnika s prosječnom plaćom od 1804 eura bruto. Na početku poslovanja bili su kritizirani zbog rasipnosti, što su uvijek negirali. 

Hotel Bellevue na čekanju

Neusklađenosti oko suglasnosti za obnovu
Prije dvije godine Pokljuka, tvrtka kćer GG Bled, kupila je propadajući hotel Bellevue u Ribčevom Lazu u Bohinju i obližnji hostel Pod Voglom. Dok hostel posluje normalno, spomenički zaštićeni Bellevue treba cjelovitu obnovu, ali se muči s pripremom dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole. Prema riječima Petera Sušnika, direktor Pokljuke, pokazalo se da su pozicije raznih davatelja suglasnosti složene i međusobno neusklađene. "Obnova starog hotela ostaje naša prva briga, ali bavimo se problemom ugradnje modernih hotelskih rješenja u spomenički zaštićeni objekt, pri čemu nas dodatno ometaju nepodnošljivi zahtjevi Triglavskog nacionalnog parka, kao čuvara okoliša", objašnjava direktor Pokljuke.