Osim Austrije, na tradicionalno najvećim tržištima Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, te u Mađarskoj, Francuskoj, SAD-u i Belgiji, koji čine naš Top 10, hrvatski izvoznici zasad ostvaruju rast prodaje.

Državni zavod za statistiku objavio je preciznije podatke za prvih pet mjeseci 2019., u kojima je ukupan porast izvoza bio 8% veći nego u istom lanjskom razdoblju, popeo se na 6,19 milijardi eura. Najizrazitiji skok od 25% ostvaren je u susjednoj BiH, s kojom je lani na razini cijele godine zabilježena stagnacija izvoza. Do lipnja ove godine je iz Hrvatske tamo izvezeno 683 milijuna eura, odnosno 126 milijuna više.

Robna razmjena s Austrijom, pak, lani je doživjela vrhunac s 937 milijuna eura, no prvi dio godine nam izvoz zastajkuje, slabiji je za 8%.  Negativan je zasad trend i na nekim novim tržištima na kojima se proteklih godina bilježi značajan iskorak naših gospodarstvenika, poput Kine. Izvoz slabi za oko 6%, a još veći pad je na korejskom tržištu, na kojemu su lani kao glavni proizvod iz Hrvatske stizali aparati za mehanoterapiju, no ove godine prodaja posustaje, manja je za 64%. Na tržištu SAD-a zasad se popravlja lanjski značajan izvozni pad, povezivan uglavnom s prodajom oružja karlovačkog proizvođača HS Produkt.

Zasad je taj oporavak na razini od 47%. Naspram lanjskog rezultata osjetno je slabiji izvoz u Alžir, gdje je glavni izvozni artikl zamrznuta riba, dok se bilježi povratak na egipatskom tržištu, gdje je gotovo jedini proizvod bilo drvo.  Gledaju li se podaci za pojedine industrije, u odnosu na lani pad izvoza od značajnijih djelatnosti bilježe proizvodnja naftnih proizvoda (gotovo 8%), kože (2%) te namještaja (9%).

Zanimljivo – dok pada izvoz finalnog proizvoda, prodaja drveta u manjoj fazi obrade nastavlja rasti, u prvom dijelu godine 7%, pri čemu valja imati na umu da još uvijek u apsolutnim brojkama prodaja sirovine ima višestruko veći iznos. Zastao je zasad i lanjski izvozni podbačaj farmaceutske industrije, rezultat tvrtki iz te važne proizvodnje poboljšan je za 10%.

Ukupno prerađivačka industrija izvozi ove godine više za 8%, nešto više od 400 milijuna kuna, a u odnosu na statističke brojke iz prethodnog mjeseca vidljiv je i pomak u najpogođenijoj proizvodnji – brodogradnji. U svibnju je evidentiran izvozni posao od 70 milijuna eura koji je vidno popravio sliku iz prethodnog dijela godine u kojoj je bilježen negativan rezultat pa je čak na godišnjoj razini zasad statistički ova osakaćena proizvodnja u kojoj su zamrla dva velika škvera, brodogradnja ipak u izvoznom plusu. Rezultat je, naime, bolji za 23% u odnosu na lanjskih pet mjeseci i uz ostvarenu prodaju od ukupno 159 milijuna eura.