Četiri su ponude stigle na javni poziv za prodaju 67 posto državnog udjela u sarajevskoj Hidrogradnji, objavila je Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine. Riječ je o tvrtkama Integral Inžinjering iz Laktaša, Konelu iz Cavtata, konzorciju koji čine Titaš iz Istanbula, Gradis gradbeno podetje iz Celja, Gradis Engineering Zagreb i Ortačka grupa koju čini menadžment i zaposlenici Hidrogradnje Sarajevo, a ponudu je predao i Mirsad Hadžiahmetović iz Zenice. S njima su u ponedjeljak započeli pregovore.

Ambicije Konela
Do samog otvaranja ponuda u igri su bile i austrijske tvrtke Strabag i Porr, no nisu dostavile ponudu. Dva dana prije otvaranja ponuda uz Konel su se spominjali Dalekovod i IGH, no do zajedničkog nastupa hrvatskih kompanija nije došlo pa se Konel odlučio sam predati ponudu. Konel se, kako navodi kompanija, želi u budućnosti razvijati izvan Hrvatske što pokazuje i želja za kupnjom Hidrogradnje, a dosad su sudjelovali u obnovi i gradnji brojnih turističkih objekata i hotela te infrastukturnih objekata. Iz Dalekovoda su, kako navode, pratili druge zainteresirane hrvatske tvrtke u namjeri da ih podrže, no u međuvremenu je opao interes. Pregovori s potencijalnim kupcima trajat će šezdeset dana. Dionice Hidrogradnje dočekale su otvaranje ponuda strjelovitim rastom cijene koja se samo od početka ove godine udvostručila. “Ovakav rast dionica može zahvaliti investitorima iz Hrvatske. Kupci su tvrtke koje se bave održavanjem infrastrukture, odnosno cesta”, pojašnjava Jasmin Baralija, nezavisni analitičar. Među kupcima iz Hrvatske je, kako doznajemo, i PBZ, a dobro upućeni izvori potvrđuju da postoji velik interes za dionicama s obzirom na to da BiH čeka još dosta radova na infrastrukturi i može se očekivati bum građevinskog sektora. Vrijednost Hidrogradnje procijenjena je na 24,4 milijuna eura, no, kako doznajemo, najbolja ponuda je ispod nominalne vrijednosti dionice. “Prema sadašnjim cijenama od oko 30 KM, tržišna kapitalizacija Hidrogradnje iznosila bi oko 60 milijuna eura što nikako ne odgovara stvarnom stanju”, pojašnjava Baralija. Očekivanja investitora ponajviše se temelje na činjenici da je ovo vjerojatno jedina kompanija koja može odgovoriti na izazove koji BiH tek čekaju kad je u pitanju izgradnja i obnova infrastrukture. Vrlo je vjerojatno da će za gradnju autoceste biti dodijeljena koncesija a da će Hidrogradnja biti jedan od izvođača radova.

Utjecaj politike
Drugi projekt za koji se očekuje da će Hidrogradnja graditi zajedno s Energoinvestom je hidroelektrana na Neretvi. To je uvelike i političko pitanje s obzirom na ekološke dvojbe pa je projekt više nego upitan. Tko će od zainteresiranih uspjeti u svom naumu da kupi jednu od najjačih građevinskih kompanija u BiH, nitko se ne usudi prognozirati. Kako navode upućeni, utjecaj politike ne može se zanemariti.

Poslovi i na hrvatskim autocestama

S 1445 zaposleni Hidrogradnja je jedna od najvećih građevinskih kompanija u BiH. Trenutno osim poslova u BiH imaju dogovorene poslove u Hrvatskoj i Libiji. Prema podacima s internetske stranice kompanije, u Hrvatskoj izvode radove na autocesti Rupa – Rijeka te na autocesti Split – Ploče, i to na dionici Dugo Polje – Šestanovac. Hidrogradnja je sudjelovala i u programu “hrana za naftu” kada je od Iraka prema nekim podacima naplatila i više od 90 milijuna dolara. Irački dug bio je predmet spora Hidrogradnje iz Sarajeva i Hidrogradnje s Pala, koja je nastala podjelom tvrtke za vrijeme rata, a koja je zahtijevala podjelu novca isplaćenog za radove u Iraku.