EN DE

Za Srbiju 2007. loše počela

Autor: Rato Petković
02. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U siječnju ove godine zabilježen je vanjskotrgovinski manjak od 412,6 milijuna eura

Za Srbiju je 2007. godina, kada je riječ o vanjskoj trgovini, počela prilično loše jer je u siječnju zabilježen deficit od 412,6 milijuna eura, što je za 51,6 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Prema službenim statističkim podacima, ukupna vanjskotrovinska razmjena iznosila je u siječnju 1,247 milijardu eura. To je povećanje od 48,4 posto. Vrijednost izvezene robe je 417,3 , a uvezene 829,8 milijuna eura, tako da je pokrivenost uvoza izvozom 50,3, dok je u siječnju 2006. godine iznosila 51,1 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Porast izvoza
Do povećanja uvoza došlo je zbog energetskih potreba jer Srbija oskudijeva u nafti i plinu, a zabilježen je uvoz bakra i željeza. Porast izvoza od 46,9 posto, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, smatra se posljedicom dosad obavljene privatizacije, te restrukturiranjem poduzeća, kao i ostvarenim suficitom u izvozu hrane i tekstilnih proizvoda. Srbijansko gospodarstvo najviše izvozi u Italiju, Njemačku i BiH, a najviše uvozi iz Rusije, s kojom je zabilježen najveći deficit. Najveći suficit (30 milijuna dolara) Srbija ima s BiH, zatim s Italijom, Slovenijom i Crnom Gorom. Od roba najviše se izvozi željezo, čelik, obojeni metali, žitarice, odjeća, povrće i voće, dok se najviše uvoze nafta i njezini derivati, plin, cestovna vozila, obojeni metali, željezo i čelik. Za razliku od vanjskotrgovinskog deficita, Srbija je u siječnju imala suficit u proračunu iako se primjenjuje instutut prijevremenog financiranja. Prema podacima Ministarsta financija, suficit je u siječnju iznosio 402,5 milijuna eura. U Ministarstvu ističu kako će suficit u proračunu u prva tri mjeseca, dok traje primjena prijevremenog financiranja, iznositi 1,6 milijardi eura. Do suficita je došlo zbog uplate 320 milijuna eura na ime prodane licence za trećeg operatera mobilne telefonije austrijskoj kompaniji Mobilkom, te zbog rekordne naplate PDV. Rashodi u siječnju su smanjeni jer se zaboravilo unijeti stavku o subvencioniranju stambene gradnje, što je stvrilo pometnju kod mnogobrojnih potencijalnih korisnika te pogodnosti. Za razliku od Ministarstva financija, koje je prikazalo suficit u proračunu, ekonomski stručnjaci tvrde da je zabilježen deficit jer prihod od prodaje licencije ne čini redovni izvor iz kojeg se puni proračun. U Srbiju dolaze 7. ožujka predstavnici MMF-a da bi provjerili kretanja u monetarnoj i fiskalnoj politici. Već je nagoviješteno da će monetarna politika što je vodi središnja banka dobiti prolaznu ocjenu, za razliku od fiskalne, što je u nadležnosti vlade. Postoje ozbiljne primjedbe na vođenje fiskalne politike, što se održava na postojanje deficita u proračunu. Predviđa se da će misija MMF-a predložiti poduzimanje ozbiljnih rezova u oblasti fiskalne politike ako se utvrdi kako Srbija nije u stanju izvozom smanjiti deficit pa će morati uspostaviti balans smanjenjem uvoza.

Za Srbiju je 2007. godina, kada je riječ o vanjskoj trgovini, počela prilično loše jer je u siječnju zabilježen deficit od 412,6 milijuna eura, što je za 51,6 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Prema službenim statističkim podacima, ukupna vanjskotrovinska razmjena iznosila je u siječnju 1,247 milijardu eura. To je povećanje od 48,4 posto. Vrijednost izvezene robe je 417,3 , a uvezene 829,8 milijuna eura, tako da je pokrivenost uvoza izvozom 50,3, dok je u siječnju 2006. godine iznosila 51,1 posto.

Porast izvoza
Do povećanja uvoza došlo je zbog energetskih potreba jer Srbija oskudijeva u nafti i plinu, a zabilježen je uvoz bakra i željeza. Porast izvoza od 46,9 posto, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, smatra se posljedicom dosad obavljene privatizacije, te restrukturiranjem poduzeća, kao i ostvarenim suficitom u izvozu hrane i tekstilnih proizvoda. Srbijansko gospodarstvo najviše izvozi u Italiju, Njemačku i BiH, a najviše uvozi iz Rusije, s kojom je zabilježen najveći deficit. Najveći suficit (30 milijuna dolara) Srbija ima s BiH, zatim s Italijom, Slovenijom i Crnom Gorom. Od roba najviše se izvozi željezo, čelik, obojeni metali, žitarice, odjeća, povrće i voće, dok se najviše uvoze nafta i njezini derivati, plin, cestovna vozila, obojeni metali, željezo i čelik. Za razliku od vanjskotrgovinskog deficita, Srbija je u siječnju imala suficit u proračunu iako se primjenjuje instutut prijevremenog financiranja. Prema podacima Ministarsta financija, suficit je u siječnju iznosio 402,5 milijuna eura. U Ministarstvu ističu kako će suficit u proračunu u prva tri mjeseca, dok traje primjena prijevremenog financiranja, iznositi 1,6 milijardi eura. Do suficita je došlo zbog uplate 320 milijuna eura na ime prodane licence za trećeg operatera mobilne telefonije austrijskoj kompaniji Mobilkom, te zbog rekordne naplate PDV. Rashodi u siječnju su smanjeni jer se zaboravilo unijeti stavku o subvencioniranju stambene gradnje, što je stvrilo pometnju kod mnogobrojnih potencijalnih korisnika te pogodnosti. Za razliku od Ministarstva financija, koje je prikazalo suficit u proračunu, ekonomski stručnjaci tvrde da je zabilježen deficit jer prihod od prodaje licencije ne čini redovni izvor iz kojeg se puni proračun. U Srbiju dolaze 7. ožujka predstavnici MMF-a da bi provjerili kretanja u monetarnoj i fiskalnoj politici. Već je nagoviješteno da će monetarna politika što je vodi središnja banka dobiti prolaznu ocjenu, za razliku od fiskalne, što je u nadležnosti vlade. Postoje ozbiljne primjedbe na vođenje fiskalne politike, što se održava na postojanje deficita u proračunu. Predviđa se da će misija MMF-a predložiti poduzimanje ozbiljnih rezova u oblasti fiskalne politike ako se utvrdi kako Srbija nije u stanju izvozom smanjiti deficit pa će morati uspostaviti balans smanjenjem uvoza.




Ugrožena industrija
Tamošnje gospodarstvo je u velikoj mjeri ovisno o uvozu sirovina pa bi smanjenjem uvoza mogla biti ugrožena industrijska proizvodnja koja je u siječnju zabilježila povećanje od 11 posto. Unatoč tolikom povećanju ona je, u odnosu na lanjski prosjek, manja za 10,2 posto. Rast industrijske proizvodnje zabilježen je u 20 oblasti, udio kojih je u ukupnoj proizvodnji 83 posto, a pad u devet djelatnosti s udjelom od 17 posto. Najveći rast od 15,6 posto zabilježen je u prerađivačkoj industriji. Proizvodnja trajnih dobara robe široke potrošnje povećana je za 68,4 posto.




Autor: Rato Petković
02. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close