Danas se za civilni zračni promet otvara Aerodrom Morava kod Kraljeva. Riječ je o trećem međunarodnom aerodromu u Srbiji, uz one u Beogradu i Nišu.

Država je kompaniji Aerodromi Srbije prenijela imovinu zračne luke vrijednu 1,18 milijardi dinara, čime su stvoreni uvjeti za funkcioniranje Aerodroma Morava kao mješovitog, civilno-vojnog. Vlada Srbije je u taj aerodroma uložila dodatnih 8,5 mil. eura za osposobljavanje uzletno-sletne staze, opremanje, obuku i zapošljavanje oko 50 osoba, kao i druge troškove.

I za najveće zrakoplove
Aerodrom će moći primati zrakoplove tipa ATR-72 i B-737, da bi nakon dogradnje i proširenja piste mogao primiti sve letjelice bez ograničenja, uključujući i B-747. Sletna pista je obnovljena i sada je duga 2265 metara, a ugrađen je i sustav svjetlosnog obilježavanja.  Sve to dio je šireg plana prema kojem dio državne kompanije Aerodromi Srbije postaju manji aerodromi, time i oni u Kruševcu, Užicama i Boru. Zorana Mihajlović, ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture, u ožujku je rekla da je o Aerodromu Leskovac ministarstvo na čijem je čelu nekoliko puta razgovaralo s Ministarstvom obrane, da i taj aerodrom postane dio kompanije Aerodromi Srbije, ali da dogovora nije bilo. Mihajlo Zdravković, direktor Aerodroma Srbije, rekao je Tanjugu da već postoji zanimanje zrakoplovnih kompanija za letove s Aerodroma Morava u Kraljevu. 

"Aerodrom Morava nije do sada mogao biti ponuđen zračnim prijevoznicima jer nije imao dozvolu za rad. Očekujemo je sljedećih dana i onda ćemo službeno moći početi razgovore s operaterima. "Zanimanje postoji, a neke kompanije su već dolazile", rekao je Zdravković. On vjeruje da će do zimskog razdoblja imati prve ugovore s kompanijama. "Manji zrakoplovi su svakako tu i njih očekujemo odmah nakon otvaranja aerodroma Morava", objašnjava Zdravković. Prema njegovim riječima, u zračnoj luci je trenutno zaposleno 37 radnika, uglavnom iz Kraljeva i Čačka. Radnici su prošli obuku u Nišu, ali im tek predstoji dodatna obuka kako bi dobili službene certifikate. 

Niš treba novi terminal
Velika pozornost posvećena je i niškoj zračnoj luci. Aerodrom Konstantin Veliki u Nišu od strateškog je značaja za državu i od preuzimanja upravljanja u tu zračnu luku uloženo je 256 milijuna dinara (2,1 milijun eura).  Prema riječima Zorana Ilića, pomoćnika ministarice građevinarstva, prometa i infrastrukture, bit će nastavljena ulaganja u niški aerodrom, jer je obvezu ulaganja preuzela na sebe država, što će omogućiti Gradu Nišu da se usmjeri na rješavanje socijalnih, komunalnih i drugih pitanja.

"Planovi za izgradnju kontrolnog tornja na Aerodromu Konstantin Veliki u finalnoj su fazi. Trenutno se radi na osiguranju zemljišta na kojem će se graditi toranj, u čiju izgradnju će biti uloženo 5 mil. eura. Očekujemo da će izgradnja početi sredinom sljedeće godine, a završetak će biti najkasnije do 2022. godine", rekao je u siječnju Ilić. U svibnju je objavljeno da će na niškom aerodromu zbog nedovoljnog kapaciteta, ali i zastarjele opreme, biti izgrađena nova ili proširena stara zgrada terminala.  Postojeći terminal Aerodroma Konstantin Veliki projektiran je za usluživanje oko 100.000 putnika godišnje, a 2018. godine ih je bilo tri puta više, dok će se taj broj vjerovatno još povećati zbog novih 12 novih letova prema europskim destinacijama, pa na aerodromu očekuju veći priljev putnika.  

Beogradska zračna luka

U prvom kvartalu više od milijun putnika
U prvom tromjesečju ove godine beogradski Aerodrom Nikola Tesla, najveći u regiji, uslužio je 1,034.891 putnika, što je za 3,7% više nego u istom razdoblju prošle godine. Kako je navedeno, to je prvi put da je u prvom tromjesečju usluženo više od milijun putnika, a aerodrom stalno bilježi rast prometa. Broj polijetanja i slijetanja porastao je na 13.569, što je za 3,5% više nego u isto vrijeme 2018. Promet na platformama kojima upravlja kompanija Vinci Airports porastao je za 6,4 posto u odnosu na prvi kvartal 2018. godine, sa usluženih 47,6 mil. putnika u mreži aerodroma.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost