Od 2000. hrvatski izvoz gotovo se utrostručio, porastao je s 37 milijardi kuna na 108 milijardi, a iz službene statistike primjetno je da se u tom razdoblju iz prosjeka izdvaja nekoliko županija.

Tako se gospodarski najslabije razvijena Lička županija izvozno najviše podigla, prihodi su joj porasli čak za 8 i pol puta, izvoz Zagrebačke županije veći je za oko 7 i pol puta, a više od šest puta bolji je izvozni skor i Vukovarsko-srijemske, te Zadarske županije. Još su dvije županije, Brodsko-posavska i Međimurska imale snažniji izvozni rast, dok su, izuzev Zadarske, sve morske županije u proteklih 18 godina svoje izvozne prihode zadržale na gotovo istoj razini, odnosno bilježe tek neznatno veći prihod od robnog izvoza. 

Šibensko-kninska je primjerice 2000. ostvarivala izvoz u visini od 698 milijuna kuna, a lani je iznosio svega 23 milijuna više, odnosno 721 milijuna. Rekordna izvozna godina za tu županiju bila je 2012. s rezultatom od 1,923 milijarde kuna izvoza. Uz Grad Zagreb u 2000. je samo devet županija ostvarivalo izvoz veći od milijardu kuna, dok su lani samo tri županije, Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska, izvozile manje od milijardu kuna.

Važna tržišta 
Glavno tržište za izvoznike Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije je Slovenija, za Sisačko-moslavačku županiju tržište broj 1 je Austrija. Karlovačka županija, zahvaljujući HS Produktu i njegovim pištoljima, jedina je koja ima SAD kao najvažnije tržište. Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji uvjerljivo su najvažniji kupci u Italiji, ali i Požeško-slavonskoj, dok su Varaždincima gotovo podjednako u vrhu Njemačka i Austrija.

Zahvaljujući tuni, Zadarskoj županiji je uz Italiju glavno tržište i Japan. Njemačka i Italija dva su glavna tržišta za gospodarstvenike Vukovarsko-srijemske županije, kao i Osječko-baranjske, u kojoj, pak, gotovo podjednako kao u te dvije zemlje izvoze i u Mađarsku, te Srbiju i BiH. Njemačka je prioritetno odredište i za Šibensko-kninske izvoznike, kao i Međimurce, dok je među deset glavnih tržišta Grada Zagreba i Gibraltar, u koji je lani iz metropole plasirano više od milijardu kuna vrijednih roba. U Kinu, pak, uvjerljivo najviše izvoze tvrtke iz Osječko-baranjske županije. Od ukupnog izvoza koji je lani dosegnuo gotovo dosegnuo 990 milijuna kuna iz te je županije plasirano čak 244 milijuna, dok je primjerice iz Grada Zagreba na to veliko tržište izvezeno oko 113 milijuna kuna.

Prerađivačka industrija nosioc je izvoza u gotovo svim županijama, a na državnoj razini čini oko 80 posto izvoza. No, uz prerađivačku industriju u nekoliko županija važnim se još izdvajaju ribarstvo u Zadarskoj, trgovina u Primorsko-goranskoj, te zanimljivo stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u Istarskoj županiji, koje su joj u 5,38 milijardi izvoza pridonijele s 880 milijuna kuna. 

Pad izvoza u Rusiju
Ukupno gledajući, lani je od svih glavnih izvoznih tržišta smanjenje zabilježeno samo u prodaji BiH i Srbiji, a nastavlja padati i izvoz u Rusiju, koje je nekoć bila među top-10 izvoznih tržišta. Sada su uz Italiju, Njemačku, Sloveniju, BiH, Srbiju u tom društvu još Mađarska, Francuska, te SAD, Belgija i Češka, a zahvaljujući skoku od 60 posto i tržište Rumunjske nadomak je ulasku na ovu ljestvicu. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost