Autoplin je pogonsko gorivu budućnosti – zaključak je jučer održanog okruglog stola Hrvatske stručne udruge za plin – HSUP o temi “Plin u prometu”. Sve veće cijene nafte, kao i neizvjesnost oko njezine dopreme i zaliha, te zaštita okoliša razlog su što se sve više ljudi u svijetu odlučuje za korištenje autoplina. Tako je, prema riječima Igora Grozdanića iz INA-e, prošla 2005. godina bila rekordna po rastu uporabe tog energenta, kako u Hrvatskoj, tako i čitavom svijetu, s porastom broja automobila za 21 posto i plinskih punionica za 15 posto.

Najviše u Italiji
U svjetu je zadnjeg dana prošle godine prometovalo 4,636.150 automobila pogonjenih plinom, za razliku od 3,7 milijuna njih godinu prije, a istovremeno je u funkciji bilo 8965 punionica plina. U Europi je u pitanju ekološkog plinskog goriva najdalje otišla Italija u kojoj su 382 tisuće od ukupno 617 tisuća europskih plinskih automobila. Rekorder po korištenju autoplina je Južna Amerika, odnosno njezine dvije najveće zemlje: Argentina sa 1,44 milijuna i Brazil sa 985 tisuća automobila. Najveći rast korištenja autoplina zabilježen je prošle godine u Azij,i i to nevjerojatnih 46 posto na polju automobila i 53 posto u segmentu punionica plina. Najviše su u tome otišli Pakistan, Kina, Južna Koreja i Japan dok najambiciozniji plan ima Iran koji je svoju flotu plinskih automobila povećao na 400 tisuća, a u iduće četiri godine planira u vlastitim tvornicama proizvesti još milijun plinom pogonjenih vozila. U Hrvatskoj je broj automobila na plin još razmjerno skroman, kako zbog nepovjerenja građana u to gorivo, tako i zbog nedostatka državne potpore. Tako je prema podacima Centra za vozila Hrvatske u našoj zemlji registrirano 1,513.406 vozila od čega samo 30-ak tisuća njih na plin kao pogonsko gorivo. Točni podaci nisu dostupni jer mnogi u svoje automobile ilegalno ugrađuju plinske instalacije koje prilikom registracije skidaju i prolaze tehnički kao benzinci.

Oslobođeni cestarine
Razlozi za to leže u nedostatku državne potpore pa je tako za ugradnju treba izdvojiti od 3800 do 14.000 kuna, a još k tome treba dodati jo oko 1700 kuna za atest i dozvole i 550 kuna cestarine prillikom svake registracije. Prema riječima Zorana Dojčinovića, to je apsurdna situacija jer je riječ o dvostruko jeftinijem gorivu od običnog, a Hrvatska sama proizvede deset puta više autoplina nego što ga se potroši. Tako se godišnje proizvede 308 tisuća tona propan-butana s tendencijom rasta na 500 tisuća, a potroši svega 21,1 tisuću tona. U Europi su mnoge države, poput Italije, Velike Britanije ili Švedske, riješile to pitanje raznim povlasticama i oslobađanjima od cestarina i trošarina za korisnike autoplina.