Državne obveznice, pa čak i one stoljetne, trenutno su "vruća roba" na globalnom financijskom tržištu, a taj se trend prelio i na hrvatske obveznice koje se nakon podizanja kreditnog rejtinga trguju po rekordno niskim prinosima.

Kako je kazao Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci, od početka godine svjedočimo padu trenda zaduženja hrvatske države tako da su tržišta u jednoj mjeri sugerirala potencijal podizanja kreditnog rejtinga. "Podizanje rejtinga dodatno je ojačalo apetit investitora za hrvatskim dugom, pa prinosi i u posljednjih tjedan dana bilježe slična kretanja", ističe Kovač.

Rekordno nisko 
Dodaje da je prinos na kunsku 10-godišnju obveznicu po objavi odluke o rejtingu po prvi puta pao ispod dva posto te se trenutno trguje po prinosu od 1,9 posto, dok se eurskom obveznicom s najdužim dospijećem 2030. godine trguje s rekordno niskim prinosom od 1,7 posto. "Prinos na potonje izdanje time je od početka godine zabilježio značajan pad od otprilike jedan posto", naglašava Kovač.

Podsjetimo, prinos i cijena obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, pa što je niži prinos, to obveznice više vrijede. Kretanje prinosa na hrvatske obveznice vrlo dobro oslikava situaciju na globalnom financijskom tržištu gdje investitori već neko vrijeme pretaču značajne svote novca u obveznice. Podaci Bloomberga pokazuju da se globalna vrijednost obveznica s investicijskim rejtingom u posljednja tri tjedna skočila sa 1,6 bilijuna dolara na 55 bilijuna dolara.

Primjerice, u četvrtak se prinos na referentnu njemačku 10-godišnju obveznicu kretao oko -0,088 posto. Iako već dobrano u negativnom području, valja naglasiti kako je tijekom trgovanja u srijedu prinos na Bund u jednom trenutku dohvatio i -0,094 posto, najniže u posljednjih 29 mjeseci. Slična situacija vrijedi i kod američkih obveznica. Tako je u četvrtak prinos na 10-godišnju obveznicu pao dodatnih 1,1 bazni bod na 2,3611 posto, najniže u 16 mjeseci.

Koga briga za 100 godina 
Skok globalne potražnje za obveznicama posljedica je recentnih odluka Europske središnje banke i američkog Feda koje su, suprotno očekivanjima početkom godine, najavile produženo razdoblje globalno niskih kamatnih stopa, tumači Alen Kovač. "Dostizanje investicijskog rejtinga proširilo je potencijalni krug ulagača u naše obveznice te posljedično možemo očekivati pozitivne trendove i u nastavku godine", smatra Kovač.

Da investitore nije briga kako će svijet izgledati za stotinu godina svjedoči i primjer austrijske obveznice koja dospijeva 2117. godine. Samo ove godine ta je vrijednosnica donijela 15 posto povrata investitorima. Njemačka 30-godišnja obveznica donijela je 7,7 posto, nadmašivši i povrat na dug rastućih država.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost