Međunarodni sud pravde u Haagu velikom većinom glasova presudio je da Srbija nije kriva za sudjelovanje, suučesništvo ili pomaganje u genocidu u Bosni i Hercegovini. Ocijenjeno je kako je tužena strana prekršila obvezu da spriječi i kažnjavanje genocida. S time da je sud presudio da Srbija mora poduzeti mjere za kažnjavanja genocida i ostalih djela iz Konvencije o genocidu, što uključuje suradnju s Haaškim tribunalom. Nadalje, suci su ocijenili kako nema dovoljno dokaza da je genocid počinjen na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, ali je potvrđeno stajalište da se genocid ipak dogodio na ograničenom području Srebrenice i također je ocijenjeno da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila masakr u Srebrenici.

SRJ nije planirala Srebernicu
Sud je procijenio i da tužena strana nije u obvezi da nadoknadi štetu jer se u presudi kaže kako službena tjela tadašnje SRJ nisu planirali ni počinila genocid u Srebrenici. “Nije dokazano da je armija SRJ sudjelovala u genocidu, niti da su politički organi SRJ planirali, pripremali ili sproveli genocid u Srebrenici”, rekla je predsjednica suda Rosalyn Higgins dodajući da se “genocid u Srebrenici ne može pripisati SRJ, niti da su ga počinili njeni organi”. SRJ se stoga ne može smatrati po toj osnovi odgovornom za počinjenje genocida u Srebrenici. Pozivajući se na izvještaj glavnog tajnika UN o Srebrenici, Higgins je kazala i da počinitelji genocida nisu bili pod efikasnom kontrolom vlasti SRJ. Nadalje, sud je zaključio da se u srpnju 1995. ni politička tijela Republike Srpske, niti Vojska RS “nisu mogli smatrati tek instrumentima SRJ, bez ikakve autonomije”. Higgins je navela i zaključak suda da su zapovjednik VRS Ratko Mladić i drugi časnici VRS umiješani u genocid “nisu automatski mogli smatrati” pripadnicima Vojske Jugoslavije, niti predstavnicima SRJ. Osvrćući se na strijeljanje zarobljenih muslimana koje su počinili pripadnici paravojne jedinice iz Srbije “škorpioni”, sud je zaključio da nema dokaza da je ta jedinica bila tijelo SRJ, niti da je zločin počinila po naređenju službenog Beograda. Inače, sud je na početku čitanja presude odbio se proglasiti nenadležnim po tužbi BiH protiv Srbije za genocid i potvrdio svoju nadležnost u tom sporu. SCG je osporavala nadležnost tog suda navodeći da u trenutku kada je tužba podnijeta SCG nije bila članica UN ukazujući da se, uz isto obrazloženje, sud proglasio nenadležnim za tužbu koju je SCG 2004. podnijela protiv zemalja NATO-a zbog bombardiranja 1999. godine. “Sud misli da je Srbija tužena strana u sporu i da predstavlja jedinu tuženu stranu, ali da odgovornost ima i državna zajednica Srbija i Crna Gora jer je Crna Gora potpisnica Konvencije o genocidu pa samim tim preuzima i obveze koje iz nje proizlaze”, rekla je sutkinja dodajući kako sud smatra da je tužena strana, odnosno Srbija i Crna Gora pružila je financijsku podršku Republici Srpskoj, a da ju je uskratila, ograničila bi opcije koje su bile na raspolaganju RS.

Vojska RS kriva za zločine “Osim događaja u Srebrenici, u srpnju 1995. godine, sud nije utvrdio da je postojala genocidna namjera tokom rata u BiH”, rekla je Higgins, a po njenim riječima, Međunarodni sud pravde je utvrdio da su u drugim krajevima BiH pripadnici Vojske Republike Srpske počinili zločine, ali ne i genocid nad bosanskim muslimanima. Isti nalaz sud je donio u vezi s protjerivanjem, deportacijama, uništavanjem muslimanskih kulturnih i vjerskih objekata, navedenih u tužbi BiH.
(Agencije)

Reakcije iz Sarajeva i Banje Luke na presudu

Javnost u Sarajevu primila je odluku Međunarodnog suda pravde u Den Haagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore s nevjericom i razočaranjem, a u Banjoj Luci s olakšanjem. U Sarajevu su prve reakcije analitičara i pravnih stručnjaka kako je na odluku utjecala postojeća politička situacija u međunarodnoj zajednici i podjele između najutjecajnijih sila. U Banjoj Luci su istaknuli da je odluka pozitivna za buduće odnose u BiH jer je prilika za pomirenje. Očekivanja Sarajeva bila su kako će sud označiti Srbiju krivcem za genocid u BiH te da će takva presuda utjecati na političke prilike u samoj BiH. Očekivalo se kako će presuda u korist BiH znatno oslabiti RS i prisiliti je na daljnji prijenos ovlasti na državne institucije. Bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nakon donošenja presude ustvrdio je kako žali što sud u Haagu nije osudio SCG za genocid, ali smatra pozitivnim što je ukazano kako je Srbija odgovorna za nesprječavanje genocida.

Olakšanje u Beogradu

Presuda prema kojoj se Srbiji ne može pripisati odgovornost za počinjeni genocid u Srebrenici, već se odgovornost svodi na to da je prekršila obvezu o sprječavanju genocida i isporuci oputuženih za genocid i ratne zločine primljena je u Srbiji s vidnim olakšanjem. Prema Milošu Jovanoviću iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu, sud je olako odbacio zahtjev Srbije da se proglasi nenadležnim jer SRJ u vrijeme ratnih zbivanja nije bila članicom UN. Druga sjena sastoji se u pripisivanju odgovornosti Srbije što nije spriječila genocid smatrajući da to nije bilo moguće jer je odluka o masovnom ubojstvu 8000 ljudi donijeta naglo, bez znanja Beograda. Visoki dužnosnici do zaključenja broja nisu se izjasnili o presudi.

Mesić: Zbog presude ćemo vidjeti kako dalje postupati

Već od 180 cm

Ako tražite novu garnituru, ne propustite kolekciju LAGODA by Prima

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke

Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je jučer popodne kako još nije vidio presudu suda u Den Haagu za tužbe za genocid koju je BiH podnijela protiv tadašnje SRJ, te da je stoga ne može komentirati, ali je ustvrdio da je genocid u Srebrenici nedvojbeno počinjen. “Da je genocid izvršen u Srebrenici, to je jasno, pa i sucima Međunarodnog suda pravde. Ako se 8000 ljudi ubije, ako se izdvoje muškarci stariji od 16, 17 godina i strijelja ih se u nekoliko dana, to ne može biti ništa drugo nego genocid. Makar je taj dio presude sigurno prihvatljiv”, rekao je. Na novinarski upit hoće li presuda za BiH utjecati i na Hrvatsku, koja je za ratne zločine tužila bivšu SRJ, Mesić je kazao kako će Hrvatska sigurno proučiti ovu presudu, te vidjeti na koji način dalje ići po svojoj tužbi. Hrvatska, istaknuo je, ima na raspolaganju više pristupa, poput onoga s Crnom Gorom koja je platila dio odštete.
(H)