Mnogi vozači nisu sposobni za vožnju već na početku njihovog putovanja, utvrdili su znanstvenici.

Kada ste pospani, pod stresom ili ste popili nekoliko pića, niste u najboljoj poziciji da vozite – ili čak donositi takvu odluku. Ali automatizirani automobili uskoro bi mogli donijeti tu odluku umjesto vas, najavio je EU magazin Horizon.

U Europi više od 25.000 ljudi svake godine izgubi život na cesti, dok je još 135.000 teško ozlijeđeno. Glavni krivci su brzina, vožnja pod alkoholom ili drogom, neupotreba sigurnosnih pojaseva, gubitak pažnje i umor.

Europa je najsigurnija regija na svijetu s 49 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, ali s obzirom na to da EU namjerava do 2050. smanjiti smrtnost na cestama gotovo na nulu, još se mnogo toga mora učiniti.

Samovozeći automobili

Tip automatiziranih automobila na cesti danas osigurava podršku za upravljanje, kočenje i ubrzanje dok je vozač još uvijek za volanom i stalno nadzire vožnju. Oni su poznati kao druga razina na ljestvici autonomije, ali automobili bi uskoro mogli postići razinu pet na ljestvici od šest stupnjeva – postajući potpuno samovozeći.

Međutim, još nismo tamo stigli i moramo ići korak po korak, izjavila je dr. Anna Anund iz švedskog Nacionalnog instituta za istraživanje cesta i prometa (VTI).

Ona i njezin tim razvijaju sustave bazirane na senzorima kao dio ADAS & ME projekta kako bi prešli na treću razinu, u kojoj se vozač može odmoriti i preuzeti ponovno volan ako to vozilo zatraži.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ti bi sustavi također automatski prenosili kontrolu vožnje između vozila i vozača kako bi se osigurala sigurnost na cesti, posebno kada je vozač pospan, pod stresom, rastrojen ili uznemiren.

"Želimo biti sigurni da ne vraćamo kontrolu nazad vozačima koji nisu sposobni voziti, kao i da možemo koristiti automatiziranu funkciju preuzimanja kontrole ako vozač nije sposoban voziti. Ono što bismo željeli postići je siguran i prihvatljiv prijelaz kako bi se izbjegle teške nesreće", rekla je dr. Anund.

Poguban umor

Mnogi vozači nisu u stanju voziti odmah na početku puta – ponekad su umorni, ponekad zaspe dok voze usred noći, ponekad su zabrinuti, pod stresom ili nepažljivi. Stanje vozača, ali i drugi čimbenici, kao što je njihovo zdravlje, na kojem putu voze, vremenske prilike i koje je doba dana, utječu na vožnju i povećavaju rizik od sudara.

Prema informacijama koje je objavila Europska komisija, umor vozača glavni je čimbenik u 10% -20% prometnih nesreća. Međutim, budući da je teško izmjeriti umor ili pospanost relativno je malo pažnje bilo posvećeno tom utjecaju na prometne nesreće.

Tim ADAS & ME posebno istražuje sedam različitih scenarija vožnje u različitim vozilima, uključujući automobile, kamione, autobuse i motocikle.

U jednom scenariju, automobil mora preuzeti naglo kočenje kada vozač na autocesti priča na mobitel, a drugi automobil ispred njega naglo zakoči. U drugom, motocikl može otkriti da se vozač onesvijestio te potom uključiti svjetla za opasnost, usporiti i povući se na rub ceste.

Sustavi koriste mnoge tipove senzora za praćenje stanja vozača, kao što su tragači za oči, senzori za mjerenje otkucaja srca, promjene u glasu ili ekspresije lica, a od kojih je većina na upravljačkoj ploči vozila, volanu ili sjedalu. Ovi senzori postoje i cilj je postići da se zajedno koriste u vožnji, opisala je dr. Anund.

Dr. Anund i njezin tim otkrili su da je jedna skupina vozača posebno u opasnosti od umora. To su vozači autobusa, čije podijeljene smjene utječu na njihovu pospanost i performanse tijekom popodnevnih vožnji.

"Znamo da se oko 40% vozača autobusa u gradu mora boriti kako bi ostali budni barem 2-4 puta mjesečno ili čak češće zbog visoke razine stresa", navela je dr. Anund.

To se može ublažiti dopuštajući automatiziranom autobusu da podrži vožnju – na primjer kroz automatizirano pristajanje na autobusnim stanicama, dok istovremeno osigurava da vozač još uvijek ima kontrolu u nepredviđenim situacijama. Pomaganje vozilu i vozaču da rade zajedno može dovesti do sigurnijih cesta, zaključila je.

Alkohol

Drugi problem u cestovnoj sigurnosti je vožnja pod utjecajem alkohola. Oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama u Europi povezano je s alkoholom. Kako se koncentracija alkohola u krvi vozača povećava, tako i vjerojatnost sudara raste.

Jedna od preporuka upućenih EU-u u izvješću Ecorysa iz 2014., tvrtke za istraživanje i savjetovanje – je da se naprave uređaji za blokiranje vozila ako je vozač pod utjecajem. To bi bilo pogotovo obavezno za određene kategorije vozača ili vozila, kao što su višestruki prekršitelji, profesionalni vozači ili komercijalna vozila.

Prethodne studije pokazale su da su uređaji za blokadu između 40% i 95% učinkovitiji u sprečavanju recidivizma vožnje pod utjecajem alkohola od tradicionalnih metoda, kao što su oduzimanje dozvole ili velike kazne. Rizik ponovnog počinjenja pijane vožnje smanjuje se za 28%  do 65% kada se ti uređaji instaliraju, a ponovno se povećava ako se uklone.

“Ovi su uređaji doista važni. Mogli bismo sačuvati više od 25.000 života tako što bismo spriječili pokretanje auto motora kada ljudi imaju visoku razinu alkohola u krvi”, naveo je Julian Sofroniev, izvršni direktor bugarske tvrtke Global Technology Biodit, koja proizvodi biometrijske sigurnosne proizvode.

Biodit razvija uređaj koji kombinira detekciju alkohola s biometrijskom identifikacijom kako bi se pijanim vozačima spriječilo pokretanje vozila, kroz projekt nazvan PREVENT.

"U tim slučajevima možete nazvati taksi, ali definitivno ne možete koristiti svoj automobil", rekao je Sofroniev.

Kako bi se izbjegao rizik da netko drugi, a ne vozač, prođe probni test, uređaj će također koristiti prepoznavanje vena na prstima kako bi se potvrdio identitet vozača. Uzorci krvnih žila jedinstveni su za svakog pojedinca i gotovo ih je nemoguće lažirati jer se nalaze ispod površine kože.

Sofroniev i njegov tim nastavljaju razvijati spomenute uređaje i nadaju se da će doći na tržište do kraja iduće godine.

Druga konferencija EU-a o povezanoj i automatiziranoj vožnji (EUCAD) trebala bi se održati u Bruxellesu 2. i 3. travnja 2019. godine.

Ideja je okupiti političke vođe iz cijele Europe i predstavnike automobilske industrije kako bi razgovarali o izazovima vezanim uz automatiziranu mobilnost.