Guverner islandske središnje banke pokušava smiriti zabrinutosti oko nekretninskog balona, prenio je Bloomberg.

Prostrani ulaz u zgradu Hildigunnur Haraldsdottir u središtu Reykjavika popločan je mramornim pragom i ukrašen umjetninama od vitraja poznatog lokalnog umjetnika. Apartman arhitektice na 5. katu opremljen je podnim grijanjem, AEG aparatima i balkonima s prekrasnim pogledom na gradsku luku i povijesnu jezgru.

Stan je jedan od 38 koji je dizajnirala za svoju tvrtku, T13 ehf, uz sufinanciranje od Landsbankinna, najveće islandske banke. Samo 23 od njih prodano je od trenutka kada su ponuđeni prije više od godinu dana.

"Snizili smo cijene i ne možemo ih dalje sniziti, jer je prodajna cijena sada niža od cijene izgradnje", izjavila je Haraldsdottir u intervjuu za Bloomberg.

Analiza Bloomberga zaključuje kako je spomenuti projekt pokazatelj koliko je zemlja podložna ekscesima. Dok stotine novih luksuznih stanova ostaju prazne, postoji veliki nedostatak pristupačnih stanova. Prema nedavnom izvješću vlade, potrebno je oko 8.000 domova kako bi se riješili problemi nestašice, što i dalje potiče rasprostranjeno ogorčenje ljudi i otežava trenutne razgovore o plaćama između sindikata i poslodavaca.

Oporavak od krize

Prošlo je više od 10 godina otkako je Island ušao u najgoru financijsku krizu u novijoj povijesti, a oporavak je gotovo potpun. Većina kontrola kapitala, koje su uvedene nakon kolapsa banaka, su ukinute, a nezaposlenost je najniža u desetljeću.

Nakon godina snažnog rasta potaknutog rekordnim prihodima od turizma, islandski dug je najniži u nordijskoj regiji, dok je bruto domaći proizvod po stanovniku 30 posto veći od prosjeka u Europskoj uniji, prema podacima islandskog ureda za statistiku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kao i u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, Island sada proživljava neugodno iskustvo s tržištem nekretnina, zahvaljujući povijesno niskim stopama hipoteka.

Cijena novih stanova, koji se obično uklapaju u luksuznu kategoriju, porasla je 17 posto između listopada 2017. i listopada 2018., u usporedbi s općim porastom cijena nekretnina od 3 posto u istom razdoblju, prema podacima Housing Financial Funda.

Novi luksuzni stan u centru sada može koštati čak 7.000 dolara po kvadratnom metru.

Nekretninski boom je potaknuo kreditiranje. Kratkoročno kreditiranje nekretnina i građevinskih tvrtki vraća se po obimu na svoje razine od prije krize. Ti krediti sada čine petinu kreditnog portfelja poslovnih banaka, podaci su središnje banke.

Predstojeći problem

Kao i drugi u nekretninskom poslu, Haraldsdottir i njezini poslovni partneri možda su investirali u pogrešno vrijeme. Nedavno izvješće Arion banke ukazuje da se tržište nekretnina sada poravnava s "očekivanjima povećane ponude" što pridonosi "umjerenom povećanju cijena".

Istovremeno, islandsko gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja kako se turistički procvat smiruje. Prema operateru zračne luke Isavia, očekuje se da će ukupni broj turista pasti za 2,4 posto u odnosu na prošlogodišnji vrhunac. Središnja banka trenutno prognozira gospodarski rast od 1,8 posto ove godine, što je najsporiji tempo od 2012. godine i oko 1 postotni bod niže od ranije prognoze.

Iako zrakoplovne tvrtke u zemlji već osjećaju utjecaj, očekuje se da će usporavanje broja turista utjecati i na stambeno tržište jer će se smanjiti potražnja za kratkoročnim najmom klijenata Airbnba. U međuvremenu, bogati stranci na Islandu koji su iskoristili slabu krunu kako bi jeftinije pokupovali nekretnine, sada se moraju nositi s jačanjem valute.

Mar Gudmundsson, guverner središnje banke, i dalje tvrdi da ga ne zabrinjavaju neusklađenosti na tržištu nekretnina. Banka je zadržala kamatne stope istim nakon dva uzastopna sastanka o procjeni opsega usporavanja.

No, Asgeir Jonsson, ekonomist na Sveučilištu Islanda, kaže da bi ljudi poput Haraldsdottir trebali biti zabrinuti.

"Izvođači radova pružali su većinom usluge luksuznom tržištu, koje je sada više ili manje zasićeno. Ne bih se iznenadio ako bi cijena stanova visoke klase još više padala", naveo je.

No može li taj pad izdržati šire gospodarstvo, pitanje je koje se postavlja se na kraju analize Bloomberga.