Zbog strožih pravila o sprečavanju pranja novca i američkih sankcija, ruskim oligarsima ciparske banke više nisu prvi izbor kada traže inozemnu "sigurnu luku" za svoj novac.

Kako navodi Bloomberg pozivajući se na podatke ciparske središnje banke, iznos na bankovnim računima koje na Cipru drže klijenti izvan eurozone – a radi se većinom o Rusima – krajem studenog prošle godine pao je na 7,1 milijardu eura. Na vrhuncu krajem 2012. u ciparskim je bankama bilo pohranjeno 21,5 milijardi eura. Zaokret ponajbolje oslikavaju odluke dvaju istaknutih ruskih milijardera, Olega Deripaske i Viktora Vekselberga koji su na američkoj listi sankcioniranih osoba.

Deripaskina kompanija En+ koja je glavni dioničar njegova aluminijskog carstva Rusal najavila je da će račune preseliti sa otoka Jerseyja u Rusiju, a ne na Cipar kao što je ranije najavljivala. Vekselbergova kompanija Renova vodeći je dioničar Banke Cipra – najveće na otoku – ali to nije spriječilo tu banku da zamrzne Vekselbergove privatne račune. Rezultat je to novih zahtjeva koje je krajem godine pred banke postavio regulator.

Dvojica ruskih poslovnjaka koji su željeli ostati anonimni požalili su se Bloombergu kako su ih ciparske banke čiji su klijenti više od 10 godina nedavno zatražile dokumente koji pokazuju porijeklo novca na njihovim računima. Kako nisu mogli poslati takve dokumente, morali su zatvoriti račune na "Afroditinom otoku". "Ciparske banke sada zahtijevaju mnoštvo papira. Sada je vrlo teško otvoriti račun", kaže Aleksandar Rjazanov, bivši zamjenik predsjednika Uprave Gazproma koji sada vodi nekretninski biznis na Cipru i niz godina posluje s tamošnjim bankama.

Odljev ruskog kapitala najvidljiviji je u strukturi klijenata vodeće Banke Cipra. Dok su 2014. ruski klijenti imali udjel od 2,4 posto i držali su 9,9 posto depozita, sada čine svega 1,5 posto i drže 5,7 posto ukupnih depozita.