Povoljna kretanja raspoloženja i očekivanja potrošača, uz rast plaća i još jednu godinu dobrih turističkih brojki, rezultirala su nastavkom rasta prometa u maloprodaji.

Pritom je realni rast u studenome i na mjesečnoj i na godišnjoj razini ponovno ubrzao. U usporedbi s listopadom promet je (sezonski i kalendarski prilagođeno) realno ojačao dva posto. U međugodišnjim usporedbama rastući je niz neprekinut još od rujna 2014., a nakon listopadskih +4,5 posto, u studenome je u odnosu na isti mjesec lani potrošnja realno povećana 5,8 posto (nominalno 7,3%).

To je pak najveća stopa još od siječnja prošle godine s 6,1 posto rasta.  Od 10 statističkih kategorija trgovačkih struka samo promet motornim vozilima, dijelovima i priborom u studenome nije zabilježio porast. Istodobno, nominalnom povećanju prometa od 7,3% najveći je doprinos (2,2%) došao od 12,4-postotnog rasta prometa gorivima (s tim da je realan rast osjetno manji budući da su cijene goriva ove godine više za oko sedam posto).

Promet super i hipermarketa odnosno nespecijaliziranih prodavaonica pretežito živežnim namjernicama nominalnim je rastom od 4,4 posto ukupnom povećanju maloprodajnog prometa pridonio manje, ali rast u toj kategoriji ima veći ponder jer u u strukturi maloprodajnog prometa nosi približno trećinu. Kumulativno je, pak, potrošnja u prvih 11 mjeseci 2018. u odnosu na godinu porasla 5,4 posto nominalno (bez utjecaja inflacije) i 3,8% realno. 

U osvrtu na najnoviju objavu Državnog zavoda za statistiku analitičari Raiffeisen banke smatrahz kako je izgledno da će se s podacima o potrošnji za prosinac zacijelo nastaviti rastući niz. Odluka Vlade o povećanju neoporezivog iznosa za prigodne nagrade u posljednjem mjesecu 2018. mogla bi se pozitivno odraziti na godišnji rast prometa, dok bi one na mjesečnoj razini trebala podržavati i snažnija blagdanska potrošnja, ističu u RBA. Sve u svemu, 2018. godina bit će peta u nizu s rastom maloprodaje, a u rastu BDP-a osobna potrošnja dodatno će dobiti na značaju.