Zabrinutosti da je globalnom ekonomskom rastu došao kraj pridružila se i bojazan da je značajno pojeftinjenje nafte pritisnulo financijske rezultate američkih kompanija.

Cijena barela WTI nafte u četvrtak se kretala oko 51 dolara i u odnosu na najvišu cijenu početkom listopada manja je za 30 posto. Prema podacima Eda Clissolda, glavnog analitičara za SAD u tvrtki Ned Davis Research, od 1982. cijena nafte potonula je više od 30 posto u 13 slučajeva. Od prijašnjih 12 slučajeva, pojeftinjenje "crnog zlata" u osam se slučajeva poklopilo s "cikličnim medvjeđim tržištem", odnosno 30-postotnim padom dioničkog indeksa Dow Jones nakon 50 kalendarskih dana ili 13 posto nakon 145 dana.

Ipak, u samo tri slučaja pad cijena nafte podudarao se s dolaskom ekonomske recesije. "Razina od približno 50 do 60 dolara vjerojatno je dobra za tržište jer proizvođači nafte i dalje dobro zarađuju, a ta cijena povoljna je i za potrošače. Ali ako vidimo nagli pad ispod te razine, veća je briga što to signalizira o stanju globalne ekonomije", pojašnjava za Reuters Keith Lerner, glavni analitičar u tvrtki SunTrust Advisory Services.

Pojeftinjenje nafte do sada se smatralo pozitivnim razvojem događaja jer će usporiti povećanje cijena, odnosno inflaciju, a time i dinamiku povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Međutim, David Bianco, investicijski direktor tvrtke DWS, procjenjuje da svakih pet dolara pojeftinjenja nafte otkida dolar do 1,5 dolar zarade po dionice kompanijama iz sastava indeksa S&P 500. Prema podacima Refinitiva, ove bi godine kompanije iz sastava S&P-a 500 trebale ostvariti 162,81 dolara zarade po dionici. To se ne odnosi samo na kompanije iz energetskog sektora, već i na industrijske kompanije koje pružaju usluge naftnoj industriji. S druge strane, pozitivan utjecaj na zrakoplovne kompanije i sektor široke potrošnje je manji, smatra Bianco.