Ponajviše zahvaljujući znatno boljim izvoznim rezultatima, a uz nastavak solidna rasta potrošnje u trgovini na malo, u drugom je tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani realni rast BDP-a ponovno ubrzao.

Nakon 2,5 posto u prvom kvartalu, u drugome je, prema prvim procjenama državnih statističara, dosegnuo 2,9 posto, što je 16. tromjesečje uzastopnih pozitivnih stopa. I za ministra financija Zdravka Marića i za većinu analitičara ubrzanje rasta u drugom kvartalu je očekivano, s tim da ekonomisti ističu i da bi već treći kvartal opet mogao donijeti blago usporavanje, dijelom i zbog razmjerno visoke baze (u turizmu, trgovini).

Od travnja do lipnja izvoz je ostvario brži godišnji rast nego uvoz, pa je i neto inozemna potražnja, a ne samo domaća, imala pozitivan doprinos rastu BDP-a. Ministar Marić je kao pozitivnu značajku posebno istaknuo to što izvoz roba i usluga ponovno raste brže od uvoza (5,6 prema 4,7%), pri čemu je izraženiji rast zabilježen kod izvoza robe (7,1%) nego kod usluga (4,3%). Osobna potrošnja u odnosu na drugi kvartal 2017. realno je porasla 3,6 posto, što je nešto sporije nego u prvom (+3,9%), a slično vrijedi i za investicije s rastom od 3,1 posto (u prvom kvartalu 3,3%).

S proizvodne strane, pak, najveći doprinos rastu BDP-a dale su trgovina, građevina i usluge, a ministar Marić apostrofirao je kako stagnantna industrijska proizvodnja ponovno (kao i u 1. kvartalu) nije dopustila veći rast BDP-a.  Ostaje primijetiti i da bruto dodana vrijednost (BDV)  poljoprivrede ponovno ima pozitivan predznak (premda je i uz ubrzanje u 2. kvartalu taj rast tek 0,5%), kao i da financijski sektor bilježi simboličan, ali ipak pad.

Ukupno, rast BDV-a dosegnuo je 2,3%, a već duže vrijeme nemale razlike u odnosu na stope rasta BDP-a (BDV uvećan za poreze na proizvode umanjeno za subvencije), samo su potvrda koliko je za stope rasta BDP-a zaslužan PDV. Iz Hrvatske udruge poslodavaca važnim podcrtavaju rast izvoza, ali i poručuju da ima prostora za daljnji rast, a da je HUP-u glavni ograničavajući faktor nedostatak radne snage. Mogućnosti podizanja plaća radnicima još nisu dostatne da bi se taj problem kompenzirao, a trenutno se tu skreću sredstva namijenjena rastu poslovanja i investicijama. Ukratko, komentirajući BDP apelirali  su na dodatna porezna rasterećenja poslodavaca.