Uvriježeno je da se izvoz koristi kao najbolji filter za vrednovanje uspješnosti kompanija. Sam vrh tog najvrjednijeg dijela gospodarstva, vodećih deset izvoznika, u naravi se zapravo godinama nije bitno mijenjao, no sada je osvježen novim imenima – u to društvo upalo je Prvo plinarsko društvo (PPD), kao i GEN-I. Izuzme li se iz vida njihova pojava, ostali glavni izvoznici tek su na pojedinim mjestima zamijenili stolice.

Ina je, dakle, ostala najjači izvoznik i imala je značajan rast prihoda od prodaje na stranim tržištima, s tim da on još nije na razini koju je kompanija ostvarivala još prije nekoliko godina, što je uvelike i odraz kretanja cijena nafte na globalnom tržištu. Drugoplasirani na listi top-izvoznika je dakle “novak” PPD, koji je svojim brojkama razbio već standardno veliku udaljenost u vrijednostima izvoza između vodeće Ine i ostalih velikih izvoznika.

Nije klasičan izvoz
Proboj u sam vrh ove rang-ljestvice iz PPD-a su objasnili kako nije posrijedi klasičan izvoz, nego se radi o ostvarenim prihodima s osnova kupnje i prodaje plina na vanjskim tržištima. U usporedbi s istim prihodima evidentiranima u prethodnoj godini, PPD je imao iznimno velik iskorak, jer je taj prihod od kupoprodaje na vanjskim tržištima s 830 milijuna porastao na 5,24 milijarde kuna, te se dosad najviše približio Ininom izvoznom skoru, koji je lani bio na 7,31 milijarde kuna.  Na naredne dvije pozicije na izvoznoj klupi, nakon samo godinu dana, ponovno su imali Pliva i Boxmark Leather. Prije godinu dana izvještavali smo kako su Plivu izvozom bili pretekli Međimurci, no došlo je do preokreta. Plivin je izvoz porastao za 13 posto, a za otprilike toliko je pao Boxmarkov.

U toj tvrtki u vlasništvu austrijskog proizvođača kožnih proizvoda za automobilsku industriju već je prethodna godina bila u znaku nešto sporijeg rasta izvoza, premda je on bio dovoljan da pretekne Plivine brojke, ali je u međuvremenu došlo do zastoja, na što su iz tvrtke upozoravali političke strukture.  Posla za njihovu proizvodnju u pogonima u Trnovcu, Zlatar Bistrici i Gornjoj Vrbi kod Siska, kako se tvrdilo, nije nedostajalo, nego zaposlenika koje nisu mogli dovesti ni uz najintenzivniju marketinšku kampanju, pa su na koncu pribjegli čak organizirali zapošljavanje i dnevni transport za radnike iz susjedne Mađarske. Manjak radnika povlači i odgađanje poslova, što je na žalost vidljivo i iz priloženih brojki.

Vodeći hrvatski hotelijer Valamar Rivijera lani je unatoč 12-postotnom izvoznom rastu bio potisnut na listi izvoznika, a izgubio je i zlatnu medalju vodećeg neto izvoznika, koju mu je preoteo PPD. Valamarov je izvozni skor bio manji od Uljanikovog, koji je povratnik u društvo vodećih izvoznika, u kojem je ne tako davno bio drugoplasirani gospodarstvenik. Još uvijek izvoz pulskog brodogradilišta nije dosegao razine iz ranijih godina kada je prelazio 2 milijarde kuna, a sudeći prema situaciju u kojoj se ove godine nalazi, malo je izgledno da će se pulski brodograditelj ponovno na idućoj top-ljestvici plasirati tako visoko. Sličan proces posljednjeg spašavanja uz asistenciju države prolazi trenutno još jedan veliki gubitaš izvoznik, kutinski proizvođač mineralnih gnojiva Petrokemija.

Kao i Uljanik, i Petrokemija također lani bilježi porast izvoza.  Odraz je to i usporedne baze, budući da je godinu ranije njihov izvoz zabilježio značajan pad od 30 posto, a lani je zahvaljujući blagom oporavku kutinska tvrtka uspjela osigurati ostanak među vodećom izvozničkom desetorkom. Za mnoge je iznenađenje probitak na izvozničkoj top-ljestvici tvrtke GEN-I Zagreb, koja je od izvoza struje lani uprihodila čak više nego HEP, te ga je i pretekla na ukupnoj izvozničkoj ljestvici.

Među deset vodećih na zadnjem je mjestu hrvatski zračni prijevoznik Croatia airlines, koja je ujedno i zadnja u klubu izvoznika čiji poslovi na međunarodnim tržištima donose više od milijardu kuna.  Ukupno, dakle, klub hrvatskih izvoznika-milijardera u 2017. povećan je s devet iz prethodne godine na njih deset. Tik do te psihološki važne brojke su Končar-Energetski transformatori i Ericsson Nikola Tesla, inače dvije tvrtke koje su lani ispale iz kluba milijardera zbog pada njihovih izvoznih rezultata.  Gleda li se ukupno Bisnodeova ljestvica najvećih hrvatskih izvoznika, od njih 505 uvjerljiva većina bilježi rast izvoznih prihoda, točnije tek 120 ih je zabilježilo slabiji rezultat. Paralelno s tim je na listu ušlo i 14 tvrtki koje prethodne godine nisu bile uvrštene.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

‘New entry’ 
Neke od njih, poput proizvođača kartonske ambalaže DS Smith Belišće, nije prema evidenciji bio uvršten u 2016., iako je izvozno izuzetno aktivan i ranijih je godina imao solidan i konstantan rast izvoznih prihoda, a lani je dosegao svoj rekord s 581 milijun kuna iz izvoza.  Sličan je slučaj i s tvrtkom MET Croatia Energy Trade, koja je članica MET Holdinga, inače registriranog u Švicarskoj, a iza kojega stoje čelni ljudi mađarskog Mola, koji je i dioničar, ali MET nije ukorporiran u MOL. Formalno su većinski vlasnici zaposlenici, pri čemu najveći udjel ima generalni direktor grupacije Benjamin Lakatos, bivši Molov menadžer koji slovi kao osoba od povjerenja prvog čovjeka mađarskog naftaša Zsolta Hernádija.

Kako bilo, tvrtka je na hrvatsko tržište zakoračila prije pet godina, kupnjom značajne količine Ininog plina u skladištu Okoli. Gotovo sve prihode MET Croatia lani je ostvario iz izvoza, dok je i u 2015. tvrtka imala solidan, no ipak slabiji izvozni rezultat (1.71 mil. kn). No, među novopečenim velikim izvoznicima ima i iznenađenja poput posve nepoznate i pomalo tajnovite riječke tvrtke Europski brendovi i licence, koja je prije dvije godine registrirana za nespecijaliziranu trgovinu na veliko, a u vlasništvu je Talijanke Lorene Lepere. Apsolutno sav prihod, 119 milijuna kuna, tvrtka je ostvarila izvozom, no detalji o aktivnostima tvrtke nisu javno dostupni, pa primjerice nema objavljenih kontakata za tvrtku, uključujući i telefonski broj na adresi na kojoj je tvrtka registrirana.

Još je jedna slična priča, također s riječkog područja, a riječ je o tvrtki registriranoj za bavljenje trgovinom Ma.Di. trading @ consulting. Tvrtka je, kao i Europske brendove i licence, osnovana također od državljana Italije, a prvi konkretan rezultat poslovanja bilježi u 2017. i to odmah zavidnih 85 milijuna kuna, sve kroz izvoz.  Novi su igrači, no s dostupnim pregledom poslova i kontakata, primjerice A-Anticus, zagrebačka tvrtka slovenskog Anticusa, tvrtka za rentanje automobila, a u godinu dana izvozni je skok tvrtke bio u rasponu od 2 na 84 milijuna kuna.

No, glavninu prihoda, koji su dosegli 439 milijuna kuna, A-Anticus ipak ostvaruje na hrvatskom tržištu. Među nove igrače na izvoznoj listi su i neke tvrtke koje su skok zaslužile odluci vlasnika da poslovanje drugih tvrtki prenese na novu. Takav primjer na aktualnoj listi je Kis piće, tvrtka u vlasništvu hrvatskih i austrijskih poduzetnika Zlatka Kolonića i Franza Steinriesera Jill i Jill sokovi. Naoko visok startni izvozni rezultat zapravo je i nešto ispod razine koji je ostvarivan prije ove transformacije. Od rekordera izdvaja se hrvatska tvrtka Siemens Gamesa Renewable Energy, koja je do početka ove godine poslovala kao Siemens Wind Power, a lani je tvrtka izvoz povećala s 3 na 531 milijun kuna.

Energetika u uzletu
Sektorski gledano, izvozni porast izrazit je u području energetike i trgovine naftom, pa je uz već ranije spomenute igrače porast vidljiv i primjerice kod Croduxove tvrtke Derivati dva, a veliki izvoznici dolaze i iz turističkog sektora, gdje je uz Valamar visoko rangirana još i Maistra, te porečka Plava laguna, Liburnia Riviera hoteli, Laguna Novigrad, Jadranka hoteli, rapski Imperial, itd. I dalje rastu izvozni poslovi u segmentu otpada, pa je tvrtka Ce-za-r primjerice nastavila s rastom prodaje na drugim tržištima, a jača i izvoz tvrtki iz metalne proizvodnje.  Ukupno gledajući, izvoz povlači privatni poslovni sektor, a postaje i sve vidljivije da rast sve više dolazi iz tvrtki koje su preuzeli strani vlasnici ili su ih sami pokrenuli u Hrvatskoj. Međutim, još uvijek državne tvrtke imaju primjetnu ulogu, iako se to više ne može usporediti s nekadašnjim statistikama.

Osim Ine, Petrokemije, HEP-a, Croatia Airlinesa, na listi velikih izvoznika je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe čiji je izvoz lani nastavio rasti i dosegao 706 milijuna kuna. Iako je rezultat bio nešto slabiji nego godinu ranije, Janaf je još uvijek veliki državni izvoznik s ostvarenih 474 milijuna kuna izvoza. U ovom “klubu” su i zračne luke Split i Dubrovnik, Agencija Alan, HŽ Cargo, te riječka Jadrolinija.  Analitičari će rast izvoza u pravilu povezati i s hrvatskim konačnim punopravnim članstvom u Europskoj uniji, što je zacijelo mnogima olakšalo proboj ili ih ohrabrilo da izađu izvan svog dvorišta, no posljednjih godinu dana novim poticajem za izvoznu ekspanziju smatra se i efekt sloma Agrokora.

Mnogi su se, oslanjajući se isuviše samo na taj siguran velik domaći sustav preko kojega se izlazilo i na druga tržišta, uljuljkali, ali će se već na rezultatima za ovu poslovnu godinu moći bolje iščitavati tko je i kako promijenio strategiju i pokrenuo se sam ili drugim kanalima prema kupcima. U prošloj je godini inače vodećih deset izvoznika ukupno ostvarilo oko 25 i pol milijardi kuna izvoznih prihoda. Ta brojka znatno je veća od ukupnog prihoda najvećih deset izvoznika u 2016, za 6 i pol milijardi kuna. No “težina” velike desetorke dobiva se kad se uzme u obzir ukupan izvoz koji je prema službenim statističkim podacima u 2017. bio 105 milijardi kuna.  Desetorica velikih su, dakle, zaslužna za četvrtinu cjelokupnog lanjskog hrvatskog izvoza.

HS Produkt

Najavljuju oporavak nakon loše godine 
Među tvrtkama koje su također skliznule s viših pozicija je i HS Produkt, koji je nakon višegodišnjeg konstantnog uzleta prošle godine ostvario najlošiji izvozni rezultat i pad od čak 37 posto na godišnjoj razini. Slabiji rezultat upućenima nije iznenađenje jer je tvrtka u 2016. uspjela obaviti rekordnu isporuku svojih pištolja u Sjedinjene Američke Države, čiju vrijednost novi poslovi u prošloj godini nisu uspjeli nadomjestiti. Ove godine u karlovačkom proizvođaču oružja očekuju ponovni rast prodaje, prvenstveno jurišnih pušaka VHS2, za koje je već dogovorena isporuka oko 40 tisuća komada za Irak, što je dosad i najveći pojedinačni izvoz njihovih pušaka, a otvara im se i tržište za puške u Togou, pa nije izgledno ni dosezanje rekordne izvozne 2016.