Jedna od novina u poreznom sustavu koje bi u primjenu trebale početkom iduće godine je novi korak smanjenja stope poreza na promet nekretnina (PPN).

Nakon lanjskog smanjenja s pet na četiri posto, slijedi snižavanje na tri posto, što na nekretnini vrijednoj milijun kuna znači smanjenje obveze za 10.000 kuna. Oko tog sastojka paketa poreznih promjena nije bilo velikih prijepora, a efekt snižavanja stope PPN-a za jedan postotni bod procjenjuje se na oko 100 milijuna kuna. To rasterećenje trebalo bi ublažiti rast cijena na tržištu nekretnina koje su, prema analizama, u proteklih godinu dana u prosjeku porasle za oko 6 posto, s tim da iza tog prosjeka stoji prilično velik raspon – i razine cijena stanova i kuća, i kretanja ponude i potražnje u pojedinim dijelovima Hrvatske.

Uobičajeno je da već same najave utječu na tržište, a u konkretnom slučaju mnogi namjernici će zbog manjeg PPN-a zacijelo razmotriti odgodu transakcije za početak 2019. No, tu je i program državnih poticanja kroz subvencioniranje kamata, zbog čega će mnogi u idućim mjesecima tražiti načina da se terminski ciljevi "pomire".  Kako bilo, nakon spuštanja PPN-a na 3% ta bi stopa mogla ostati trajnije. Daljni koraci ovise ponajprije o tome hoće li Hrvatska ipak ići prema porezu na imovinu.

U tom slučaju oporezivanje samih  transakcija bi se praktično ukinulo ili svelo na simbolične administrativne takse. Stopa PPN-a obično se veže uz onu po nasljeđivanju (za kategorije kod kojih se ono uopće oporezuje), a s tim u vezi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji je radio na analizama i razradama nove runde poreznih promjena, ističe kako se i kod nas polako nameće pitanje treba li kod nasljedstva iznad nekog praga vrijednosti ići prema diverzifikaciji odnosno progresivnom oporezivanju. Kako će se sutra prema tom pitanju, kao i porezu na nekretnine odrediti politika, ostaje vidjeti. 

Inače, prilikom smanjenja stope PPN-a sa 5 na 4 posto, uz istodobno ukidanje oslobođenja tog poreza za kupnju prve nekretnine (što nije vrijedilo za one oporezive PDV-om), taj je porez lani u cijelosti prepušten lokalnim jedinicama. Gradovi i općine od PPN-a su u 2016. prihodovali 701 milijun kuna, a lani 885 milijuna kuna. Ukupan broj obveznika tog poreza iznosio je oko 242 tisuće, što je tri tisuće više nego 2015. i 12 tisuća manje nego 2016. kad je najava ukidanja oslobođenja poreza za prve nekretninu požurila kupovine onih koji su se uklapali u uvjete oslobođenja.