Drugi ovogodišnji mjesec označio je povećanje hrvatskog javnog duga, no takva kretanja nisu, barem zasad, odveć zabrinula analitičare.

U veljači je ukupni javni dug iznosio je 281,9 milijardi kuna.

Riječ je o povećanju od 1,8 milijardi kuna odnosno 0,6% u odnosu na mjesec prije. Promatra li se godišnje kretanje, dug je u odnosu na veljaču 2017. godine porastao 0,3 posto ili 925 milijuna kuna.

Analitičari Raiffeisena pojašnjavaju da je do mjesečnog povećanja ponajviše došlo zbog rasta unutarnje komponente javnog duga za 1,4 milijarde kuna ili 0,8%.

S druge strane, godišnji blagi rast najviše je "pogurao" rast vanjske komponente, za 1,7 milijardi kuna ili 1,6%, po osnovi zaduženja dugoročnim vrijednosnicama. Ipak, u RBA vjeruju da će udio javnoga duga u hrvatskom BDP-u nastaviti s padom.

Takve prognoze argumentiraju nastavkom ekonomskog rasta, te povratkom inflacije i jačanju nacionalne valute.  "I dalje prisutno okruženje niskih kamatnih stopa čini se povoljnim za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga", dodaju u RBA i zaključuju kako će na povoljnije razine duga utjecati i očekivano dobra turistička sezona na hrvatskoj obali.