S Marinom Hrešićem, novim šefom investicijskog bankarstva Erste Grupe u regiji razgovarali smo u njegovom još uvijek skromnom uredu, ali i u iščekivanju preseljenja u nove, ekskluzivnije prostorije istog tornja gdje će biti smještena Zagrebačka burza. To preseljenje je na neki način dokaz novih velikih planova Erstea u investicijskom bankarstvu. Nažalost, o glavnoj vijesti – činjenici da će Erste uz HPB biti agent izdanja T-HT, tj. investicijskog događaja 2007. – Hrešić je ostao ‘zakopčan do grla’ zbog strogih pravila koja diktira privatizacijski savjetnik Vlade J. P. Morgan, ali ta činjenica potvrđuje dojam o novim vjetrovima u Erste vrijednosnim papirima.

Vi ste glavna nova kadrovska akvizicija Erste vrijednosnih papira, a sprema ih se još. Radi li se o ‘ponudama koje se ne odbija’; kako to da ste napustili atraktivnu poziciju u Fimi? Možete li nešto više reći o razlozima tog kadrovskog osvježavanja?
HREŠIĆ: Bilo mi je jako teško napustiti Fimu. Mogu reći da sam tamo ‘odrastao’, mislim da smo u tri godine, koliko sam bio u Fimi, izuzetno puno napravili. U Fimi sam vodio brokersku kuću s regionalnom prisutnošću, a za odlazak u Erste vrijednosne papire presudio je novi osobni izazov. U Erste vrijednosnim papirima uz brokersko poslovanje imamo i tzv. advisory business vezan uz tržište kapitala te corporate finance djelatnost. Bit ću, sve u svemu, zadužen za kompletno vođenje investicijskog bankarstva Erste Grupe u regiji. A to je zaista veliki izazov! To je glavni razlog, a ne financijski razlozi koje ste sugerirali u pitanju. Mislim da sam u Fimi dostigao maksimum u razvoju brokerskog poslovanja u regiji. Bili smo prvih u Hrvatskoj i Bosni, a visoko smo se probili i u Srbiji. Sada sam jednostavno u prilici raditi više od brokerskog posla, i vrlo sam zadovoljan. Točno je da dovodimo jedan veći broj ljudi, tržište je dobro uočilo oglas u kojem tražimo ljude. Radi se o tome da ostale velike banke imaju odjele investicijskog bankarstva, dok u Ersteu ne postoji odjel investicijskog bankarstva, nego su Erste vrijednosni papiri zaduženi za investicijsko bankarstvo. Mi smo de facto sektor s vrlo ambicioznim planovima koji je prisutan u regiji i – treba nam veći broj ljudi.

Jeste li zadovoljni trenutačnom razinom trgovine vrijednosnim papirima u Erste vrijednosnim papirima? Spremate li kakvu modernizaciju tog dijela poslovanja?
HREŠIĆ: U Erste vrijednosnim papirima naslijedio sam situaciju u kojoj nije bilo direktora nekoliko mjeseci. Situacija nije bila kakva je mogla biti, a valja znati da je Erste prije samo 2-3 godine bio jedan od glavnih igrača u ovom dijelu. Tako su 2004. godine gotovo svi strani investitori kupovali preko Erstea. Bili su jedan od glavnih konkurenata Fini. Činjenica je ipak da smo puno radili da smo u siječnju bili prvi na Zagrebačkoj burzi po prometu. Već to je hvalevrijedan rezultat. Zanimljivo je da je Hrvatska jedno od tržišta s najvišim rastom u široj regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe. Prva je Srbija, slijedi Hrvatska, a treća je Poljska, a i Bosna je jako rasla u zadnjih nekoliko mjeseci. Sve u svemu, kakvi su potencijali rasta brokerskog poslovanja u Hrvatskoj je jedno dobro pitanje. Unazad nekoliko godina ostvaruje se veliki rast i na kraju svake godine govorimo kako sljedeće godine ne bi trebalo očekivati tako dobru godinu i što se tiče prinosa i što se tiče prometa. Osobno vidim veliki potencijal na regionalnom tržištu, i to ne samo u jugoistočnoj Europi, nego i u Poljskoj, Češkoj, nešto nam bližoj Mađarskoj… Taj dio će nam sigurno donijeti nove promete. Rast očekujem i zbog jačanja dijela poslovanja upravljanja portfeljima.

Imate li planove za povećanje broja klijenata kojima ćete voditi portfelje? Koliko je Erste i uopće Hrvatska napredovala u razvoju wealth managementa?
HREŠIĆ: U zadnjih nekoliko godina ljudi su u Hrvatskoj investicijski sazreli – shvatili su kako ne treba ulagati samo u depozite, raste industrija fondova… Sve je više bogatih pojedinaca koji žele ulagati u raznovrsne vrijednosne papire, a sve je više i onih koji žele da banke ili brokeri upravljaju njihovom imovinom, njihovim portfeljima. Wealth management je u Hrvatskoj u začecima. Najviše je u njegovom razvoju odmakla tek jedna naša velika banka zahvaljujući mreži privatnih bankara koja je ‘uhvatila’ izuzetne iznose pod upravljanje. Nadam se da će Hrvatska biti mala i bogata zemlja s izuzetnim brojem pojedinaca kojima će trebati upravljanje portfeljima. Mogu reći da smo u dijelu upravljanja portfeljima, kad gledamo njihovu ukupnu masu i prosjek, ove godine imali izuzetno visoke prinose, čak više od CROBEX-a. Naši klijenti najčešće su vrlo imućni pojedinci. Primjerice, to su pravnici ili liječnici, ljudi koji imaju poprilično visoke iznose novca (govorimo o milijunima kuna) koje žele ulagati. S druge strane, tu je naravno i cijeli niz kompanija i osiguravajućih kuća koje žele ulagati višak sredstava kroz posebno vođene portfelje. Upravo s privatnim i osobnim bankarima iz sustava Erste banke radimo na projektu prodaje portfelja. Očekujem da ćemo kroz retail mrežu Erste Grupe ostvariti vrlo veliku prodaju tog proizvoda. Očekujem da će nam u razvoju wealth managementa glavni konkurenti biti velike banke, u prvom redu zbog razgranate mreže poslovnica. Tu su i pojedine brokerske kuće s vrlo kvalitetnim upravljanjem portfeljima, ali one jednostavno nemaju mrežu, nemaju dostatan broj poslovnica koje će prodavati uslugu wealth managementa.

U kojoj su mjeri hrvatski investitori zainteresirani za kupovinu inozemnih dionica? Postoje li u tom dijelu značajni potencijali za rast vašeg brokerskog poslovanja? Mnogi danas govore kako su dionice na domaćem dioničkom tržištu precijenjene te se stoga treba okrenuti inozemstvu. Jedan strani fond menadžer pomalo je nepristojno rekao da su naše dionice nepristojno skupe. Osjećate li pritisak za kupovinu inozemnih dionica?
HREŠIĆ: Rekao bih da počinjemo primjećivati popriličnu potrebu investitora za kupovinu dionica u inozemstvu. Možemo čak reći da osjećamo, kako ste vi rekli, pritisak. Prema mojem iskustvu, strani institucionalni investitori uglavnom su na strani prodaje, dok su naši domaći fondovi na strani kupovine dionica. Isti ti naši fondovi su oni koji puno više razmišljaju o kupovini inozemnih dionica nego domaće fizičke osobe koje pak gledaju visoke domaće prinose iz novije povijesti ili im je pak tehnički komplicirano kupovati inozemne dionice. Možemo reći da je od stranih tržišta u zadnje vrijeme strašno narasla Bosna pa zatim Srbija. Ponavljam, čini se da je fizičkim osobama još prekomplicirano kupovati dionice na inozemnim tržištima, ali je i njihov interes očigledno sve veći.

U utrci sa Zabom i PBZ-om neće biti lako povećati razinu aktivnosti u dijelu investicijskog bankarstva – spajanjima i preuzimanjima, savjetovanjima… Imate li šanse za uzimanje višeg tržišnog udjela u poslovima investicijskog bankarstva?
HREŠIĆ: Erste je u Hrvatskoj treća banka po visini aktive te smatram da s tih pozicija te uz podršku bečkih vlasnika može raditi puno veći posao u investicijskom bankarstvu nego do sada. U Beču ili u, primjerice, Pragu, Erste ima vrlo razvijen business corporate finance i capital markets. I mi smo u ovoj regiji već krenuli u razvoj. Što se tiče M&A aktivnosti, trenutačno u ulozi savjetnika imamo dva jaka buy mandata o kojima će se uskoro saznati nešto više, a imamo i jedan sell mandat. Većina hrvatskih banaka fokusirala je svoje investicijsko bankarstvo samo na Hrvatsku, a mi možemo ponuditi regiju. Primjerice, u Srbiji smo također prisutni s akvizicijom jedne savjetničke kuće te ćemo sigurno i u toj zemlji biti jaki u ovom poslu.

Imate li u svojoj viziji trgovinu derivativima na hrvatskom tržištu? Je li prerano forsirati uvođenje derivativa u burzovnu trgovinu?
HREŠIĆ: Mislim da nije prerano. Pitanje je o kojim će se prometima raditi. Trenutačno je vrlo zanimljivo da i naša banka, ali i RZB u Austriji nude derivative vezane na hrvatsko tržište kapitala. Uz naše certifikate vrlo jednostavno na bečkoj burzi možete kupiti hrvatsko tržište, ne morate kupovati pojedinačne dionice.

investicijska prilika

Globalni boom ulaganja u energetiku, promet i digitalne mreže

obnova kolnika

Kraj klasičnih radova: Asfalt se sada reciklira na licu mjesta