Povoljna kretanja u području javnih financija lani su se očitovala u daljnjem smanjenju razine javnog duga (u odnosu na BDP) i prelasku iz manjka u višak proračuna opće države.

Nakon što je travanjsko izvješće Državnog zavoda za statistiku pokazalo da je saldo proračuna opće države poboljšan za šest milijardi kuna ili 1,7 postotnih bodova BDP-a (sa -0,9% BDP-a u 2016. na lanjskih +0,8% BDP-a) te da je javni dug pao sa 80,6 na 78% BDP-a, Eurostat je dao usporedni pregled za cijelu EU. A on je potvrdio očekivano: poboljšanja proračunskog salda i razine javnog duga opći je trend, a tek u rijetkim članicama stanje proračuna ili duga se pogoršalo.

S jedne strane gospodarski je rast u EU široko rasprostranjen, pa su prihodi uglavnom imali jaču dinamiku od rashoda. Čak je 12 članica ostvarilo suficit u proračunu, s tim da su Hrvatska i Danska godinu prije imale deficit. No, kao što je većina onih koje su i godinu prije imale višak lani taj višak podebljala, tako je kod zemalja s proračunskim deficitom taj manjak lani osjetno smanjen.

Proračunski saldo blago je pogoršan samo u Portugalu, Mađarskoj i Latviji, dok je udjel javnog duga porastao praktično samo u Francuskoj i Luksemburgu. 

Osim činjenice rasta gospodarstava širom EU, poboljšanju slike javnih financija svakako je pridonio nastavak veoma niskih kamatnih stopa na financijskim tržištima. Kako većina zemalja godišnje refinancira nemali komad duga, u nekoliko proteklih godina to je donijelo značajne uštede na proračunskim trošovima kamata. I u našem slučaju fiskalnom višku su znatno pridonijeli niži rashodi za kamate. Lani su oni iznosili 9,8 milijardi kuna ili milijardu manje nego godinu ranije.

To je pozitivno djelovalo i na primarni saldo (bez rashoda za kamate) proračuna opće države: primarni višak je sa 7,5 mlrd. kuna u 2016. lani premašio 12,5 mlrd. kuna, što je 3,4 posto BDP-a. U travanjskom izvješću DZS-a kao čimbenici koji su najviše pridonijeli ostvarenju suficita ističe se znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika, ali i povećanje poreznih prihoda, s naglaskom na one od PDV-a. Kao i u većini mediteranskih zemalja EU, oni u nemaloj mjeri odražavaju i rast potrošnje povezane s rastućim turističkim rezultatima.