Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke za proizvodnju voća i povrća u 2017., prema kojima je naš izvozni brend mandarina u usporedbi s 2016. ostvario najmanju proizvodnju, za gotovo 33.400 tona.

To je i najmanje od 2006., a uzrok padu je loše vrijeme (mraz i suša). Jabuke su u 2017. ostvarile veću proizvodnju za 11.789 tona. Više je i rajčica, bresaka i nektarina, krastavaca, višnji, graška… Hrvatska proizvodnja sve je više uvjetovana klimatskim promjenama, pa su oscilacije iz godine u godinu sve veće. 

Najgore sa šljivom
U želji da vidimo što se zbilo u deset godina posegnuli smo za službenim podacima DZS-a, te usporedili stanje s onim iz 2007. kad su na snazi bili i operativni programi za podizanje trajnih nasada koji su obilato financirali proizvodnje. Podaci su iznenađujući jer ukazuju da se proizvodnja drastično smanjila bez obzira na (ne)vrijeme i možemo zaključiti kako smo u gotovo svemu lošiji.

Razlozi su brojni, od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU do odustajanja od proizvodnje. Ipak, sve to ne može biti opravdanje, jer porezni obveznici izdvajaju ogromne potpore za poljoprivredu, te smo ulaskom u EU ostvarili mogućnosti bescarinskog izvoza na tržište 500 milijuna stanovnika i mogućnosti ulaganja kroz fondove EU. Podaci od 2007. u usporedbi s objavljenima za 2017. pokazuju da smo kod povrća jedino imali veću proizvodnju mrkve (tad 11.553, lani 13.676 t).

Najveći pad bio je kod paprike, luka te graha. Kod pojedinih voćnih vrsta situacija je još i gora. Uvjerljivo je najgore kod šljiva, kojih smo tad proizveli čak 64.238, a lani samo 8206 tona. Veća je jedino bila proizvodnja breskvi i nektarina za 1252 tone, te višanja za 2156 tona. Neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić kaže kako je prema Eurostatu Hrvatska 2016.  proizvela voća i povrća u vrijednosti od 283 milijuna eura. Od toga je 195 milijuna povrća, 100,6 milijuna voća i 24 milijuna eura krumpira. 

Debelo ispod prosjeka EU
"Proizvodimo znatno manje od prosjeka EU jer je naš udjel povrća u ukupnoj biljnoj proizvodnji samo 16%, a u EU 25%.

Kod usporedivih mediteranskih članica EU razlika je znatno veća. Italija ostvaruje 29,5% vrijednosti biljne proizvodnje u povrću i 16,2% u voću, Španjolska 34,8 u voću i 15,6% u povrću, ističe Blažić. U Hrvatskoj više od 60% svih poljoprivrednih proizvođača ima neku proizvodnju voća, ali po veličini voćnjaka smo na začelju EU sa samo 0,3 hektara, dok je prosjek EU 1,9 ha. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju