Prizma istraživanja je u siječnju 2006. u sklopu projekta Dnevni CATI Omnibus – DCO provela istraživanje o novouvedenom Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu prema kojem su Hrvati ekološki vrlo svjesni građani. Istraživanje je provedeno CATI metodologijom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 513 ispitanika starijih od 12 godina.

Dobro upoznati
Prema rezultatima istraživanja, gotovo polovina građana Hrvatske dobro je upoznata s novim Pravilnikom (47 posto), 51 posto građana je samo čulo za njega, dok samo dva posto ispitanika kaže da nije upoznato s novim Pravilnikom. Među građanstvom koje je dobro upoznato s novim Pravilnikom u većoj mjeri od prosjeka zastupljeni su muškarci (60 posto), građani sa završenim fakultetom (59 posto) te građani s višim osobnim mjesečnim prihodima. Promatrano regionalno, poznavanje veće od prosjeka pokazuju građani središnje Hrvatske (60 posto), a slijede ih Dalmatinci (53 posto). Više od polovine uzorka izjasnilo se da namjerava skupljati i vraćati ambalažu (57%), dok ih se 23% izjasnilo da nema namjeru skupljati ambalažu. U većoj mjeri od prosjeka ambalažu će sakupljati i vraćati građani s nižim prihodima, oni u dobi od 25 – 44 godine, sa završenom srednjom školom ili fakultetom, te samostalno zaposleni i kućanice. Regionalno najodlučniji u namjeri za povratom ambalaže su stanovnici Dalmacije (64%) te sjeverne (61%) i središnje Hrvatske (60%). Na pitanje koji je glavni razlog zbog kojih će skupljati i vraćati ambalažu, građani su pokazali visok stupanj ekološke osviještenosti jer ih se 79% izjasnilo da će to raditi ponajviše radi očuvanja okoliša, a tek 16% to namjerava raditi zbog novca. Hrvatski građani očito su s velikom pažnjom popratili novi Pravilnik jer ih čak 85% navodi da je upoznato s tim da su neke tvrtke povisile cijene svojih proizvoda pakirane u takvu ambalažu, no više od polovine ih smatra da povećanje cijena neće utjecati na kupnju tih proizvoda u njihovu kućanstvu (58%).

Najbolje staklo
Među građanima koji nisu upoznati s tim mjerama prevladavaju mlađe osobe u dobi od 12 do 24 godinas, odnosno učenici i studenti. Prema PGM-ovu istraživanju provedenom u studenom i prosincu 2005. godine najboljom ambalažom hrvatski građani smatraju staklo. Gotovo 60% ih navodi staklo kao najbolju vrstu ambalaže, slijede karton (22%), plastika (14%) te limenke (6%). Hrvatski građani staklo doživljavaju kao najzdraviju (72%) i najprestižniju (51%) ambalažu dok je najpraktičniji prema njihovu mišljenju karton (36%), zatim plastika (29%), limenke (24%), a potom staklo (11%).

U sisačkom Gospodarenju otpadom tolike gužve da je angažiran zaštitar

SISAK – Već dva tjedna traje opsadno stanje za poduzeće Gospodaranje otpadom koje otkupljuje ambalažu. I prije početka radnog vremena čeka 50-ak osoba. Kako ih je sve više, direktor Miljenko Žamarija angažirao je i zaštitare.
“Na dan prikupimo 10.000 komada razne ambalaže. Već zorom nas dočeka nekoliko ”tamića“ natrpanih bocama i onda krene lom”, kaže direktor. Ambalažni se otpad prikuplja u posebni kontejner koji radi na struju pa u GOS-u zbog gužvi i naguravanja strahuju za sigurnost građana. Zbog novog pravilnika o ambalažnom otpadu u GOS-u su morali angažirati još ljudi pa imaju veće troškove nego prihode.
“Po primljenom komadu ambalaže GOS plaća 50 lipa, a Fond za zaštitu okoliša refundira nam 65 lipa. Od tih 15 lipa našeg prihoda ne možemo pozitivno poslovati i tražit ćemo da se taj iznos poveća. Čim se ustali neka dnevna količina prihvata, zatražit ćemo i avansno plaćanje jer ćemo inače imati probleme u poslovanju. Na prihvatu ambalaže rade dva nova zaposlenika, blagajnica i zaštitar, a kamion prikupljenu ambalažu i nekoliko puta dnevno odvozi na odlagalište”, objašnjava Žamarija. Prihvatom 10 tisuća boca GOS dnevno isplati 5 tisuća kuna, a iz Fonda za zaštitu okoliša refundira im se 6500 kuna. Iz tih 1500 kuna, kaže Žamarija, nemoguće je podmiriti obveze koje su nastale prikupljanjem ambalaže.
“Zanimljivo će biti vidjeti kako će se veliki trgovački centri pripremiti za prihvat ambalaže i mislim da bi trebali učiti od nas. Oni bi, po svemu sudeći, trebali imati mali ‘komunalni odjel’ za prihvat ambalaže, te redare koji će osiguravati predaju”, kaže Žamarija.
Žamarija ipak vidi velike dobiti od Pravilnika: “Bit će pojedinaca koji će skupljati boce s divljih odlagališta koja se kod nas najžešće nalaze na obalama rijeka. Tako ćemo imati čišći okoliš, a i oni koji budu skupljali zaradit će”.
Koraljka Djetelić