Hrvatska je definitivno izašla iz krize te bi zahvaljujući rekordnoj turističkoj sezoni i snažnoj inozemnoj potražnji i domaćoj potrošnji ove godine trebala ostvariti rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od tri posto, rečeno je na predstavljanju polugodišnje publikacije Addiko Macroeconomic Outlook 2018.-2019 jučer u Zagrebu.  

Kako je pojasnio Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke, to je za Hrvatsku solidna stopa rasta koja bi se trebala održati i u narednom razdoblju, posebice ako se provedu najavljene reforme javne uprave i pojača učinkovitost pravosuđa.

Rizik Agrokora 
"Kada se gledaju rizici, ove godine je bilo puno priče o restrukturiranju Agrokora, a zapravo se ti rizici, barem doslovce, nisu materijalizirali. Nikad nismo rekli da restrukturiranje Agrokora neće imati utjecaj na ekonomiju, ali smo konstantno identificirali niz pozitivnih rizika koji poništavaju eventualne negativne efekte, a koliki će oni u konačnici biti vrijeme će pokazati. Mislim da je pametno kupljeno vrijeme za restrukturiranje tog koncerna, da se zaista vidi koja je održivost njegovog poslovanja. Možemo reći da ta cijela grupa ima u niz svojih poslovnih područja jake tržišne pozicije, koje bi trebale privući solidan interes investitora", kazao je Stojić.

Ako Hrvatska nastavi s postojećim pozitivnim performansama po pitanju rasta i smanjenja javnog duga i ako nastavi s postojećim reformama, prije svega rezanja birokracije, odnosno fleksibilizacije tržišta rada, pa i javnog sektora, u Addiku smatraju mogućim da rejting agencije pozitivno reagiraju u sljedećih tri do šest mjeseci i Hrvatskoj povećaju rejting. Neslužbeno se nagađa da bi nova procjena rejtinga mogla doći već u petak kasno popodne, nakon zatvaranja tržišta kapitala. Stojić ističe da su tržišta već izuzetno pozitivno reagirala na izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita te je u zadnja tri mjeseca premija na rizik pala za oko 60 baznih bodova, što implicira da očekuju poboljšanje rejtinga za jedan do dva stupnja.  Proračunski deficit do kraja godine ne bi trebao biti veći od jedan posto, a u narednom razdoblju se očekuje njegov daljniji pad.

U 2018. godini u Addiko banci očekuju blago usporavanje rasta osobne potrošnje, s ovogodišnjih 3,3 na 2,9 posto, ubrzanje inflacije s 0,8 na 1,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti trebala pasti s ovogodišnjih procijenjenih 11,5, na 10,5 posto. Udjel javnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti padati, i to s ovogodišnjih procijenjenih 85,2 na 82,7 posto, dok bi platna bilanca trebala biti u višku od 2,5 posto, nakon ovogodišnjih 4,7 posto. Proračunski deficit, pak, trebao bi iznositi 0,5 posto BDP-a. "U Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina započeo oporavak gospodarstva i stvoreni su uvjeti za poboljšanje kreditnog rejtinga. Da bi se on nastavio poboljšavati, potreban je nastavak reformi. 

Politički rizici za euro 
Nakon porezne reforme, sljedeći korak ka konkurentnosti treba tražiti u ukidanju brojnih birokratskih odnosno parafiskalnih nameta", ističe Stojić. Na konferenciji je govorio i Thomas Mayer, osnivač Flossbach von Storch Research Institutea, inače poznatiji kao bivši glavni analitičar Deutsche Banke, a koji je u Zagrebu govorio o mogućim efektima na europsko gospodarstvo, posebice euro i eurozonu, njemačkih parlamentarnih izbora u nedjelju te talijanskih izbora naredne godine. Naime, u Italji postoji snažan otpor dijela javnosti euru i eurozoni.