Znanstvenoistraživački rad u zagrebačkom Ekonomskom institutu prošle je godine u najvećoj mjeri obilježila provedba znanstvenih kompetitivnih projekata iz fondova Europske unije.

Osvrćući se na glavna obilježja poslovanja u 2016. ravnateljica Instituta Maruška Vizek je u ovih dana objavljenom godišnjem izvješću o radu EIZ-a (za nju ujedno i prvom u ulozi ravnateljice) podcrtala i da je znanstvena produkcija nastavila rasti, kako kaže, i po broju objavljenih radova i po njihovoj kvaliteti. No, kao i kod drugih javnih instituta sličnog znanstvenog profila, sa zarađivanjem na projektima za tržište odnosno generiranjem tzv. vlastitih prihoda stvari se očito pomiču teže.  

Tako je EIZ, koji ukupno ima 60-ak zaposlenih, lani uspio tek malo smanjiti udjel financiranja izravno iz državnog proračuna – sa 72 posto na 69 posto (neizravno je udjel i nešto veći). Od ukupno 13,4 milijuna kuna prihoda proračunskih je bilo 9,2 milijuna, a malom poboljšanju omjera ponajprije je pridonijelo bolje upravo korištenje pomoći EU i međunarodnih organizacija. Ta je prihodna stavka u odnosu na prethodnu godinu udvostručena, s milijun kuna na 2,2 milijuna. Istodobno, kroz projekte koje rade "za tržište" lani su zaradili nepunih 1,5 milijuna, oko pola milijuna manje nego 2015.

"Nedostatak poslovnog optimizma, usporavanje poslovnih aktivnosti te odlaganje odluka o novim investicijama i poslovnim poduhvatima odrazilo se i na slabije ugovaranje novih projekata za tržište", konstatirala je Vizek, dodajući kako su ugovoreni projekti uspješno provedeni te da se 2016. u Institutu radilo na 28 projekata za tržište. I Institut za javne financije lani je zabilježio nešto slabije tzv. vlastite prihode; od projekata za tržište prihodovali su 5,1 milijun ili blizu pola milijuna manje nego godinu prije. IJF je osjetno manje prihoda nego prethodne godine ostvario i od međunarodnih donacija i tijela EU (samo 122.000 kuna), no tom institutu s ukupno 20-ak zaposlenih udjel proračunskog financiranja je osjetno manji, približno trećinu (izravno iz proračuna).

Institut za razvoj i međunarodne odnose, pak, na proračun se u prihodima oslanja čak tri četvrtine, od nepunih 10 mil. kuna prihoda iz proračuna dolazi 7,4 milijuna, a ostale prihode iz domaćih i međunarodnih izvora lani su povećali s 2,1 na 2,5 milijuna.