Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati od 38 do 44 posto manju emisiju stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu, a do 2050. čak 52 do 77 posto, rečeno je u petak na predstavljanju prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Predstavljajući strategiju, voditelj projekta iz Instituta za energetiku i zaštitu okoliša EKONERG Vladimir Jelavić, rekao je kako ona predviđa tri scenarija: NUR – nastavak postojeće prakse, NU1 – niskougljični scenarij postupne tranzicije i NU2 – niskougljični scenarij snažne tranzicije.

“Moramo težiti ambicioznijem smanjenju emisije stakleničkih plinova s putanjom koja se nalazi između niskougljičnog scenarija NU1 i NU2”, naveo je Jelavić. On podsjeća da je Europsko vijeće 2014. godine usvojilo klimatsko-energetski okvir kojim do 2030. godine postavlja smanjenje emisija CO2 za 40 posto uz istovremeno povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 27 posto, odnosno smanjenje energetske potrošnje također za 27 posto.

Hrvatski prijedlog strategije kompatibilan je s dokumentom Europskog vijeća, odnosno prati projekciju Pariškog klimatskog sporazuma, istaknuto je, jer bi putanjom između NU1 i NU2 Hrvatska do 2030. smanjila štetne emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godine između 38 i 44 posto. Scenarij NUR do 2030. predviđa 20-postotno smanjenje emisije štetnih plinova, NU1 33 posto, a NU2 77 posto.