U trećem ovogodišnjem izdanju publikacije RBAnalize pod nazivom "Rast, iako sporiji, se nastavlja", analitičari RBA osvrću se na političku volatilnost u zemlji u prvoj polovicu ove godine, no ističu da je iskustvo pokazalo "da to i ne predstavlja preveliki problem ukoliko su institucionalno okruženje i vladavina prava snažni i efikasni".

 Sada od Vlade očekuju konkretne reforme mjere za unaprjeđenje gospodarstva zacrtane u Nacionalnom programu reformi. Pritom u RBA ključnom smatraju reformu javne administracije, koja čini preko 20 posto radne snage, zbog čega je još uvijek visoko porezno opterećenje teško smanjiti.

 U osvrtu na gospodarska kretanja, iz RBA ističu kako je Hrvatska, u sjeni Agrokora i političkih previranja, nastavila sa sličnom dinamikom oporavka uz ohrabrujući rast izvoza roba i investicija.

  Ipak, pozitivne učinke inozemne i domaće potražnje umanjuje još uvijek visoka uvozna ovisnost ukazujući na nisku konkurentnost i potrebu jačanja izvoznoga sektora i svjetskoga tržišnog udjela, kažu analitičari RBA te dodaju kako unatoč usporavanju, očekuju nastavak rasta u industriji te solidan oporavak građevinarstva, koje je još daleko od predkriznih razina, ali bi zamašnjak mogla dobiti kroz fondove EU.

 Upozoravaju i na činjenicu da, iako su u prvom kvartalu rasle relativno jako, za 5,4 posto, investicije mogle biti sastavnica BDP-a koja će najviše osjetiti neizvjesnost i probleme oko Agrokora. Stoga se, pojašnjavaju, glavnina korekcija prognoza rasta BDP-a za 2017. (s 3,3 na 2,9 posto) i 2018. (s 2,8 na 2,3 posto) oslanja na nižu investicijsku aktivnosti.

 Ipak, ističu, i te procjene "još uvijek ostaju solidne i iznad dugoročno potencijalne stope rasta". 

Agrokor bi se mogao uvelike odraziti na rezultate tvrtki

 Poseban osvrt u publikaciji analitičari RBA daju na krizu u najvećem domaćem koncernu, navodeći da, nakon povratka dugo iščekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i rasta potrošačkog optimizma, zvuči paradoksalno da je baš u to vrijeme došlo do kulminacije krize u Agrokoru.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

 "Ukupno gledano, kriza s Agrokorom bi se uvelike mogla odraziti na rezultate poslovanja izloženih kompanija u 2017. godini, što je bilo vidljivo već i u prvom tromjesečju zbog privremene obustave opskrbe Agrokorove maloprodajne mreže. Ipak, očekujemo da bi dio dobavljača mogao ojačati poziciju u drugim lancima i na taj način kompenzirati pad prihoda od Agrokora", navodi se u analizi. 

 Ističe se i da se u početku špekuliralo o otpisima potraživanja vjerovnika u iznosu od oko 50 posto, međutim sada se već spominje vjerojatnost naplate potraživanja od oko 30 posto ili manje.  

 Analitičari RBA osvrću se i na vjerojatni pad udjela Konzuma na domaćem maloprodajom tržištu, navodeći kako to "dovodi u pitanje i smisao postojanja koncerna u trenutnom opsegu" te stoga smatraju "da je vjerojatnija strategija prodaje dijela komopanija s ciljem racionalizacije poslovanja te smanjenja zaduženosti koncerna".

 Pritom ocjenjuju da bi najizgledniji kandidat za prodaju mogao biti Mercator, jer on jedini među većim članicama koncerna nije opterećen jamstvima, koja umanjuju atraktivnost tradicionalno najprivlačnijih tvrtki – Leda i Jamnice. Njihovu će budućnost, smatraju, odrediti nagodba s vjerovnicima sredinom 2018. godine.

2018. – godina posebnih izazova?

 Tako bi nas 2018. godina mogla suočiti s posebnim izazovima, upozoravaju analitičari RBA. 

"Neizvjesnost oko načina i brzine restrukturiranja Agrokora, sekundarni i indirektni učinci te globalno okruženje, uključujući i mogućnost polaganoga stezanja monetarnih politika, neki su od ključnih, ali ne i malih izazova" smatraju u RBA. 

 Podsjećaju pritom da se podizanje referentne kamatne stope u Eurozoni ne očekuje prije trećega tromjesečja 2018. godine, ali i ističu da je izvjesno da se razdoblje negativnih kamatnih stopa mora približiti svom kraju te da "razdoblje do tada treba iskoristiti za daljnje sređivanje javnih financija".

 "Mala i otvorena ekonomija poput Hrvatske s profilom rizičnost neinvesticijskog rejtinga osobito je osjetljiva na mogućnost rasta kamatnih stop i/ili financijskih nestabilnosti", kažu iz RBA.