Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđeno je osnivanje zaštitnih radionica s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom koje nisu zapošljive na otvorenom tržištu rada i kojima je potreban najveći stupanj podrške. Zapošljavanje osoba s invaliditetom u zaštitnim radionicama podrazumijeva zapošljavanje na radnom mjestu koje je prilagođeno radnim sposobnostima i potrebama osoba s invaliditetom.

Status zaštitne radionice stječe ustanova ili trgovačko društvo koje zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, pojašnjavaju iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).  Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

Pravilnik o zaštitnim i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom propisuje kadrovske, tehničke i organizacijske uvjete za osnivanje zaštitnih radionica, ističu iz ZOSI-a. Budući da osobe zaposlene u radionicama proizvode robe i usluge tempom koji odgovara većini zaposlenika, zaštitne radionice ne mogu doseći onu radnu učinkovitost koja se očekuje od drugih zdravijih osoba bez posebne potpore. Zbog toga se održivost zaštitnih radionica, kažu u ZOSI-u, nastoji osigurati putem sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji između poslodavaca i zaštitnih radionica kao jednim od oblika zamjenske kvote. Tako poslodavci mogu ispuniti svoju kvotnu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, a zaštitnim radionicama je osigurano poslovanje.

Danas u Hrvatskoj djeluje pet zaštitnih radionica i tri zaštitne jedinice u kojima je ukupno zaposleno 509 osoba s invaliditetom. U ZOSI-u ističu kako s obzirom na iznimno važnu ulogu zaštitnih radionica u zapošljavanju najtežih kategorija osoba s invaliditetom, a uvažavajući činjenicu da su kapaciteti postojećih radionica gotovo u potpunosti ispunjeni, očekuju daljnje povećanje njihovog broja.  

"U prilog tome govore i iskustva drugih država u kojima poslodavci prepoznaju radne potencijale osoba s invaliditetom te imaju potrebu za ovakvim oblicima zapošljavanja. Prednost zaštitnih radionica je upravo u zapošljavanju i aktivaciji najtežih skupina osoba s invaliditetom uz istovremeno osiguravanje potrebne podrške i skrbi. Međutim, zaštitne radionice, kao i svi ostali poslodavci, imaju zadatak osigurati nove poslove, kvalitetne proizvode te poštivati ugovorene rokove. Ujedno pri odabiru poslova moraju voditi posebnu brigu o zaposlenicima i njihovim mogućnostima izvršenja poslova", kažu u ZOSI-u. Da se stvari pomiču na bolje potvrđuje i činjenica da je sedam zaštitnih radionica, nakon provedenog javnog natječaja u 2016. i suglasnosti Upravnog vijeća Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, dobilo bespovratnih državnih sredstava u ukupnoj vrijednosti oko 34 milijuna kuna.

Time se država jače uključila u financiranje zaštitnih radionica što daje vjetar u leđa nadanjima da će u budućnosti njihov broj rasti. Kada uzmemo u obzir činjenicu da je prije 20-ak godina u Hrvatskoj bilo 39 zaštitnih radionica s 3500 zaposlenika (prema studiji 'Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada' izrađene u sklopu Programa EU za RH) jasno je da mjesta za napredak itekako ima. 

Zaštitne radionice i jedinice u RH

Danas u Hrvatskoj djeluje pet zaštitnih radionica i tri zaštitne jedinice koje ukupno zapošljavaju 509 osoba
U Knjigu evidencije zaštitnih radionica koju vodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) upisano je pet zaštitnih radionica i tri zaštitne radne jedinice, i to:

• Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje Suvenir Arbor, Sirač
• Zaštitna radionica Tekop Nova Pula
• Lada d.o.o. za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, Zagreb
• URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Zagreb
• Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES, Split
• Srednja strukovna škola, Varaždin – Zaštitna radna jedinica
• Hrast-Export-Puklavec d.o.o., Martijanec – Zaštitna radna jedinica
• Bilokalnik – IPA industrija papirne ambalaže d.d., Koprivnica – Zaštitna radna jedinica

Organiziranje radne prakse za studente

S ciljem jačanja svijesti unutar poslovne zajednice o problemu položaja osoba s invaliditetom i mladih slabijeg imovinskog statusa na tržištu rada, Poslovni dnevnik i Večernji list u suradnji s partnerima petu godinu za redom provode društveno odgovorni projekt 'Iskustvo zlata vrijedi'. Cilj projekta organiziranje je radne prakse u dvadesetak najuglednijih hrvatskih kompanija za nekoliko desetaka studenata s invaliditetom i onih slabijeg socijalnog statusa te poticanje njihova kasnijeg zapošljavanja. Raniji napori urodili su plodom te je nekolicina studenata nakon sudjelovanja uspjela dobiti i stalan posao u tvrtkama u kojima su obavljali praksu. Za sudjelovanje u projektu Iskustvo zlata vrijedi prijaviti se mogu studenti između 18 i 25 godina starosti koji, uz osobne podatke, trebaju dostaviti motivacijsko pismo, životopis i dokaz o invalidnosti ili socijalnoj ugroženosti.  Prijave putem linka na stranicama Poslovnog dnevnika otvorene su do 16. lipnja ove godine. Svaka partnerska tvrtka (poslodavac) u mogućnosti je osigurati praksu u trajanju minimalno mjesec dana za jednog studenta, osim ako samostalno ne odluče uzeti više studenata ili produljiti trajanje radne prakse. Vrijeme obavljanja prakse dogovorno utvrđuju student i partner poslodavac, a sama bi praksa trebala biti odrađena do kraja 2017. godine. Studenti će svoje buduće poslodavce, koji su im dodijeljeni u skladu s fakultetskim usmjerenjem svakog pojedinačno te uz mišljenje stručne komisije organizatora projekta, upoznati u srpnju na posebnom događaju.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti