Energetska mreža u svijetu prošle je godine postala snažnija za 138,5 gigavata (GW) proizvedenih iz vjetra, solara i ostalih obnovljivih izvora energije (OIE), što je za osam posto više nego u 2015. i ujedno i rekordna razina obnovljivog energetskog kapaciteta ostvarenog u samo jednoj godini, podaci su istraživanja provedenog pod paskom Ujedinjenih naroda. Unatoč tolikoj snazi, troškovi izgradnje zelenih postrojenja utjecali su na pad ulaganja od 23 posto, koliko je novca manje potrošeno diljem svijeta u OIE, ne računajući velike hidro projekte iznad 50 megavata. 

Dva razloga
Točnije, na pokretanje proizvodnje svih oblike nefosilnih energenata otišlo je lani 241,6 milijardi dolara, što je manje nego 2015. kad je iznosilo 312,2 milijardi, te ujedno najniža svota još od 2013. godine, upućuju rezultati istraživanja koje je za UN provela Frankfurtska škola financija i menadžmenta. "Manje je više" je bila misao vodilja investitora u 2016., dobili su veće kapacitete za manje novca", kazuje koautor istraživanja, profesor Ulf Moslener iz njemačke znanstveno-obrazovne institucije za Reuters, ističući da je ulaganje u OIE lani bilo dvostruko veće nego u fosilna goriva, petu godinu zaredom.

Ne može se reći da nije bilo koristi za gospodarstvo i okoliš – udio električne energije proizašle iz obnovljivih izvora povećan je s 10,3 na 11,3 posto, čime je spriječena i emisija ugljičnog dioksida od, procjenjuje se, čak 1,7 gigatona. Iz tog su udjela isključene hidroelektrane zbog, kako se upozorava, upitne uloge za okoliš. "Dva su razloga pada ulaganja u 'obnovljivce' – jedno su niži troškovi, s 10% nižim prosječnim izdacima kapitala po megavatu, što se tiče ulaganja u solarne fotovoltne ploče i vjetroelektrane na moru i kopnu, što je tehnologiji povećalo konkurentnost, a drugi je razlog suprotan – usporavanje financiranja takvih projekata u Japanu, Kini i drugim rastućim tržištima.

Kina, inače, kako smo već pisali, kroz pet godina u energiju sunca, vjetra, vode, ali i nuklearke, kani uložiti 361 milijardu dolara i u eko-gospodarstvu tako stvoriti 13 milijuna radnih mjesta. Mora se požuriti, jer lani je uložila 59,8 milijardi, 32 posto manje nego 2015. Europska unija pokazuje se odgovornijom za okoliš, sudeći po investicijama koje su jedino tamo skočile u odnosu na 2015. Kolo vode Velika Britanija s 24 i Njemačka s 13,2 milijarde, a konkretno se pomak duguje 53-postotnom povećanju ulaganja u megaprojekte poput offshhore vjetroelektrana Hornsea u britanskim vodama Sjevernog mora, snage 1,2 GW. 

Donedavno nezamislivo
Profesor Moslener kaže da nema odustanja od projekata čiste energije. Trošak proizvodnje struje iz, primjerice, vjetrenjača, niži je za dobrih 15 do 25 posto."Energija vjetra i sunca došle su do razine troškova koja je prije nekoliko godina bila nezamisliva, a interes da se grade novi sustavi ili preuzimaju postojeći mogao se mjeriti u iznosu od 110,3 milijarde dolara", napominje Moslener.

Pokazuje se da za alternativu više daju oni koji su i bogatiji – razvijene zemlje u 2016. izdvojile su ukupno 125, a zemlje u razvoju 117 milijardi dolara. Raspodjela ulaganja u vrste energije pokazuje dominaciju sunca i vjetra, koji su, unatoč padu vrijednosti ulaganja od 34 (na 144 milijardi) odnosno 9 posto (na 112) i dalje nedodirljivi. Na dobivanje izvora iz biomase izdvojilo sa samo  sedam, na male hidroelektrane tri, kao i na crpljenje iz geotermalnih izvora, dok se za novu proizvodnju iz biogoriva potrošilo jedva dvije milijarde dolara novca u svijetu prošle godine.
 

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo