Već drugi tjedan zaredom na redovnoj obratnoj repo aukciji Hrvatske narodne banke (HNB) nije bilo interesa banaka za dodatnim izvorom kunske likvidnosti.

Središnja banka u ponedjeljak je održala 11. ovogodišnju redovnu obratnu repo aukciju, no kako nije bilo interesa banaka, nisu niti plasirana sredstva. Banke interes nisu iskazale niti na prošlotjednoj aukciji, što se dogodilo po prvi put od rujna 2015. godine, kada je središnja banka započela s redovnim tjednim aukcijama. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, tumači kako izostanak interesa ne treba čuditi s obzirom na intenzivno suzbijanje pritisaka na jačanje kune.

"Time su stvoreni viškovi kunske likvidnosti čime je očekivano izostao interes banaka za repo aukcije", kaže Šantić. Na pitanje o daljnjoj sudbini repo aukcija HNB-a, Šantić smatra kako će i dalje interes ostati relativno skroman s obzirom na višak likvidnosti u sustavu od 16 milijardi kuna. U devet aukcija održanih od početka ove godine HNB je bankama plasirao ukupno 810 milijuna kuna, a iznosi su se kretali od najmanjih 40 milijuna kuna, koliko je središnja banka bankama plasirala u posljednje tri aukcije, do najvećih 140 milijuna kuna početkom veljače, sve po fiksnoj repo stopi od 0,30 posto.

S redovnim tjednim obratnim repo aukcijama HNB je započeo u rujnu 2015. godine, a lani su održane ukupno 52 aukcije. Sredinom veljače prošle godine središnja je banka započela i sa strukturnim obratnim repo aukcijama, kojima otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu se kao kolateral prihvaćaju dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske. HNB je tako kroz četiri strukturne repo aukcije bankama prošle godine plasirao ukupno 993,4 milijuna kuna, a kamatna je stopa najprije iznosila 1,8 posto da bi potom bila snižena na 1,4 posto.