Podvlačenje crte ispod prošle godine tek treba dovršiti, no već je sada izgledno da bankari imaju razloga za zadovoljstvo. Bruto dobit na polovici godine dosegnula je 3,5 milijarde kuna, dva i pol puta više nego prije godinu dana, a prolazno vrijeme krajem trećeg kvartala ocrtava 4,9 milijardi kuna dobiti prije poreza (na razini istog razdoblja iz 2008.) i 391 milijardu kuna aktive.

Premda se na prvi pogled čini kako su, nakon drame s konverzijom franka u godini ranije, u prošloj ostvarile izniman profit i vratile se na stari kolosijek, tome nije baš tako. Struktura poslovanja nije se bitno poboljšala ponajviše zahvaljujući pritisku niskih kamatnih stopa u okruženju, a operativni rezultat ostao je na sličnim razinama. Stope gospodarskog rasta nakon rekordne recesije napokon su ubrzale, a s njima i kreditni tokovi no, ipak je prerano da bi se ti pozitivni makro trendovi osjetili na prihodima kreditora.

Za ušminkane brojke na prolaznom vremenu zaslužni su dobrim dijelom nekamatni priljevi i kontrola troškova. Vjetar u leđa dalo i naglo smanjenje troška rezervacija u odnosu na 2015. zbog čišćenja bilanci prodajom potraživanja, kao i slabijeg priljeva novih kredita u loše plasmane. Paradoksalno, dobar rezultat posljedica je dijelom (i) knjigovodstvenog efekta konverzije švicarca budući da se smanjila glavnica kredita, uz istu stopu rezervacija, pa su se smanjile i rezervacije što je vlasnicima banaka donijelo veću dobit.

Poredak najvećih
Očekivano, predvodnica po veličini aktive na tržištu Zagrebačka banka ostvarila je 1,4 milijarde kuna bruto dobiti, slijedi PBZ s 1,25 milijardi te Erste & Steiermärkische i Raiffeisen banka s po 782 milijuna, odnosno 611 milijuna kuna. U 2016. smanjen je i broj gubitaša među bankama na njih sedam krajem rujna, među kojima je najveći minus od 165 milijuna kuna imala Jadranska banka koja je otad uspješno odradila sanaciju te odnedavno traži novog vlasnika. Financijski rezultat se možda oporavio od udara konverzije kredita u švicarskom franku koje su banke podnijele samostalno, no vlasnici banaka nisu zaboravili trošak od oko milijardu eura. Talijanski UniCredit uime Zagrebačke banke pokrenuo je arbitražni postupak, a isto najavljuju i ostale banke ne postignu li dogovor s državom o mjerama koje bi im kompenzirale izgubljene milijarde.

S izmjenom triju vladajućih garnitura u Vladi razgovori nisu stigli daleko u 2016., no tempo mogli bi ubrzati u narednom razdoblju jer se obje strane vode razmišljanjem da je najskuplje rješenje ono u kojem banke i država ratuju. U protekle dvije godine, a posebice prošle, banke su revno čistile bilance kroz otpise i prodaje plasmana s naglaskom na loše zajmove tvrtkama. Na provjetravanje portfelja motivirale su ih progresivna pravila o rezervacijama za problematične kredite koja, neovisno o pokrivenosti kolateralima, zahtijevaju postupno povećavanje kapitala ako banka aktivno ne rješava problem loših kredita. U devet mjeseci prošle godine udio loših kredita u ukupnima smanjen je za dva postotna boda na 14,6 posto što odražava 38,9 milijardi kuna djelomično ili potpuno nenaplativih zajmova.

Otpis bez tereta
U aktivno rješavanje tog pitanja uključila se i država u poreznoj reformi kroz rošade poreza na dobit. Jednokratno, samo u ovoj godini država će bankama omogućiti otpis loših kredita na dan 31. prosinca 2015. bez da ih banke prethodno moraju utužiti (kao dosad) kako bi umanjile poreznu osnovicu. Tom mjerom bankama se u poreznom smislu želi olakšati dogovor s klijentima oko djelomičnog otpisa, da se glavnica prilagodi mogućnostima otplate klijentu u problemima. U takvim slučajevima, a često se radi o kreditima povezanim s nekretninama, zajmovi su prodavani trećim stranama, a ovime ostaju pod paskom HNB-a u visoko reguliranoj zoni.  Do sada je po zakonu banka mogla otpisati dug tek nakon što bi u potpunosti financijski uništila klijenta, dovevši ga do stečaja ili do propisanog životnog minimuma.

Pritom je imala otvorene ruke za otpis u neotplaćenog kredita u potpunosti, ali ga nije smjela oprostiti što se sada omogućuje. Koliko će bankari iskoristiti tu mjeru teško je prognozirati, regulator očekuje da će i ona poduprijeti trend čišćenja bilanci pa bi se u narednih 10-ak mjeseci ukupna visina NPL-ova mogla smanjiti ispod 10 posto. Unatoč raščišćavanju, udio bruto loših kredita i dalje je visok, no s 21,5 posto prosječne stope kapitaliziranosti i da se otpišu svi loši krediti, bankarski sustav ostao bi stabilan i u skladu s  propisima o kapitalu. Ta crtica, prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, ilustrira da je rješavanje problematike loših kredita danas manje urgentno za banke koliko je za njihove dužnike, a time i ukupno gospodarstvo.  

Većina trendova u bankarskom sektoru koja su obilježila proteklo razdoblje nastavit će se i do kraja 2017. Uvjeti financiranja u Hrvatskoj za sve sektore se poboljšavaju, a kamatne stope za građane i tvrtke su u padu i na povijesnim su minimumima. Isto vrijedi i za državu što je vidljivo u padu prinosa na trezorske zapise. Ono što posebno osjećaju klijenti je snižavanje standarda odobravanja kredita koji se ublažavaju.  Prošla godina donijela je primjetan rast potražnje za kreditima pa je pojačano kreditiranje tvrtki, a poseban zamah kreditnom oporavku dalo je kunsko kreditiranje koje se očekuje i dalje.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Slijede stambene subvencije
Do ljeta bi trebala zaživjeti demografska mjera Vlade o subvencioniranju polovice rate stambenog kredita na četiri godine za što će se iz proračuna izdvojiti 35 milijuna kuna. Zakon bi trebao stupiti na snagu u ožujku, a do ljeta Agencija za promet nekretninama raspisati pozive bankama za sudjelovanje. Prema najavama, subvencionirat će se rata mladima do 45 godina koji kupuju prvu nekretninu ili stječu veću.  Dozu fleksibilnosti trebala bi omogućiti i dozvoljena kupnja rabljenih nekretnina čime se potiče stambeno kreditiranje u sredinama u kojima nema intenzivne stanogradnje. Maksimalni iznos kredita ograničen je na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti s najvišom kamatom od 3,95 posto (efektivna).

Eventualna ograničenja po pitanju fiksiranja kamata ili valutne klauzule nisu predviđena. Međutim, banke kao glavni problem stagnantnog tržišta vide manjak potražnje, a ne ponude kredita. Reći će da trećina malih i srednjih tvrtki nije kreditno sposobna, suočena je s manjkom kapitala i kolaterala, niz tvrtki ne treba ili ne želi kredite, a iza ispuhavanja građevinskog balona tržište je ostalo prepravljeno viškom nekretnina uz pokošene građevinare. Manjak kapitala može se riješiti garancijskim shemama i rizičnim kapitalom, no jači rast gospodarstva mogu donijeti samo toliko spominjane strukturne reforme koje će olakšati investicijske odluke te posljedično povećati kreditiranje domaćih banaka.

'The end'
No, na horizontu se nazire ključna promjena za strane i domaće banke. S podizanjem referentnog kamatnjaka u prosincu, američka središnja banka službeno je oglasila da je razdoblje jeftinog novca u svijetu završilo. Kada će se taj val preliti na Europu manje je jasno, no većina ga vidi u narednih godinu dana. Tom dinamikom u 2017. godini dosadašnji pad kamatnih stopa za sve sektore mogao bi se zaustaviti, a od 2018. i preokrenuti u blagi rast cijene kredita i štednje. Više kamate najprije bi mogli osjetiti oni klijenti kojima je referentna veličina kamatne stope euribor, dok bi oni uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) bili pošteđeni još nekoliko mjeseci. Za banke bi pak rast kamata značio manji pritisak na operativni rezultat i rast profitabilnosti iz temeljnog poslovanja. 

Nova križaljka
U međuvremenu, preslaguju se tržišne pozicije na ljestvici top deset vodećih igrača. Splitsku banku krajem prosinca kupio je domaći OTP, podružnica vodeće mađarske banke za nepoznati iznos. Najavljenim spajanjem nastaje aktivom četvrti igrač u Hrvatskoj od 43,7 milijardi kuna i oko 10 posto tržišnog udjela. Pozicije velike trojke – Zagrebačke (26,1%), Privredne (17,9%) i Erste banke (14,4%), ostaju neugrožene.  Akvizicija Splitske, koja je u devet mjeseci ostvarila 390 milijuna kuna bruto dobiti, u financijskim krugovima tumači se kao strateški potez OTP-a kojim osigurava profitabilnost na stagnantnom tržištu na kojem je upitna budućnost onih s manje od pet posto tržišta. Ono o čemu se sada lome koplja jest da li je to definitivni odlazak francuskog Societe Generalea s hrvatskog tržišta ili, kao što dio financijaša smatra, tek manevar za preuzimanje Zabe što je zasad još uvijek u fazi nepotvrđenih spekulacija.