Tijekom trećeg tromjesečja svjedočili smo rastu Crobexa od čak 16,84% (uključujući dividende), a iako je rast bio snažan, financijski izvještaji objavljeni za treće ovogodišnje tromjesečje potvrda su da su pozitivna tržišna kretanja utemeljena na realnim osnovama. Bilo je za očekivati da će u odličnom poslovanju prednjačiti turistički sektor, što se na kraju pokazalo i opravdano.

Naime, sve turističke tvrtke koje su uvrštene na Zagrebačku burzu (ZSE), u trećem su tromjesečju ostvarile rast prihoda od 19 posto te rast dobiti od vrlo visokih 27 posto.  Za usporedbu, u istom prošlogodišnjem razdoblju ove kompanije su ostvarile rast prihoda od 14 posto te dobiti od 12 posto, što upućuje da se u ovoj godini rast prihoda te prvenstveno dobiti snažno ubrzao. Ako gledamo rezultate od početka godine, turističke firme uvrštene na ZSE ostvarile su rast prihoda od 15 posto te dobiti od čak 36 posto. Daleko snažniji rast dobiti u odnosu na prihode ne iznenađuje jer u troškovnoj strukturi ovih kompanija dominiraju fiksni troškovi, što znači da se nakon određene razine prihoda oni počnu ubrzano prelijevati u dobit.

Jednokratni gubici
Uz turističke kompanije po rastu dobiti definitivno prednjače banke. Tako je devet banaka uvrštenih na ZSE u prvih devet ovogodišnjih mjeseci zaradilo čak 3,1 milijardu kuna. Ovaj podatak ne možemo usporediti s prošlogodišnjim zbog jednokratnog gubitka kojeg su banke imale radi švicarskog franka, a zbog kojeg ih je tijekom prvih devet mjeseci dosta završilo u minusu.  Međutim, kada rast dobiti usporedimo sa 2014. godinom kada nije bilo ovakvih jednokratnih učinaka, ovogodišnji rast dobiti je i više nego udvostručen. Odnosno, istih devet banaka je tijekom prva tri tromjesčja 2014. godine ostvarilo 1,4 milijarde kuna profita.

Ovakav rast profita je logičan jer poslovanje banaka poprilično ovisi o stanju ekonomije i kretanju BDP-a, a s nastavkom oporavka možemo očekivati pad rezervacija za gubitke, bolju naplatu kredita, a posljedično i nastavak visoke profitabilnosti. Kada promatramo sve ostale kompanije uvrštene na ZSE, osim turističkih, banaka te Ine, možemo vidjeti da je cjelokupno hrvatsko gospodarstvo u laganom oporavku, jer su sve ove kompanije u trećem tromjesečju ostvarile rast prihoda od 1,40 posto te efikasnijim poslovanjem i nižim troškovima financiranja digle profitabilnost za 12 posto.

Plus veći od tri posto
Oporavak hrvatskog gospodarstva krenuo je u četvrtom tromjesečju 2014. kada je hrvatska ekonomija nakon niza od 12 negativnih tromjesečja ostvarila rast gospodarstva od 0,10%. Za treće ovogodišnje tromjesečje još nismo dobili službenu potvrdu rasta BDP-a, međutim, sudeći prema profitima kompanija te makroekonomiskim kretanjima, plus bi vrlo vjerojatno trebao iznositi preko 3%, što će biti osmi uzastopni kvartalni rast. Kada promatramo utjecaj oporavak gospodarstva na profitabilnost ZSE kompanija, možemo vidjeti da je on poprilično snažan. Naime, 2014. godine ukupna suma profita svih uvrštenih kompanija za prvih devet mjeseci je iznosila oko 4,4 milijarde kuna.

 Tijekom 2015. godine ova brojka je umanjena na oko 3,6 milijada, a glavni krivac su otpisi banaka radi švicarskog franka. Bez tog otpisa, ukupna suma profita u 2015. godini bi vrlo vjerojatno iznosila preko 5 milijardi kuna. Ove godine suma profita svih kompanija popela se na čak 7,7 milijardi, što u odnosu na prošlu godinu iznosi rast od čak 117 posto. Međutim, zbog jednokratnih gubitaka banaka ovu brojku je bolje promatrati u odnosu na 2014. godinu od kada je profitabilnost svih kompanija uvećana za 75 posto.

Niže stope rasta
Iako su u posljednje dvije godine svi objavljeni kvartalni rezultati BDP-a bili ispod tri posto, možemo vidjeti da i relativno nizak rast ima snažan utjecaj na poslovanje kompanija kojima je profitabilnost dugi niz godina bila potisnuta teškim recesijskim okruženjem.  Daljnjim  oporavkom ekonomije možemo očekivati nastavak rasta profitabilnosti, iako, vrlo vjerojatno po nižim stopama, što bi trebalo dovesti do novog rasta hrvatskog tržišta kapitala.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe