Prehrambeno-prerađivačka industrija perjanica je hrvatskoga gospodarstva te čini 24 posto ukupne industrijske proizvodnje i veže 20 posto zaposlenih, rečeno je na stručnom skupu "Hrana kao brend", koji je u četvrtak u organiziaciji Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-proizvođačko sektora (HKPPI) održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu.

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK, istaknuo je da je nužno graditi lokalne lance proizvođača hrane i turističkog sektora koji će koristiti domaću hranu. "Bitno je poraditi na promociji i marketingu, ali i na edukaciji kako bi se izvorni domaći proizvodi prepoznali i znali iskoristiti kao dodatna kvaliteta hrani i piću. Kad dođu u Hrvatsku, turisti ne žele probati njemačku ili američku kuhinju nego onu izvornu, hrvatsku", kazao je Kramarić.

Zvonimir Novak, predsjednik HKPPI-ja, istaknuo je da je, prema relevantnim konzultantskim istraživanjima, Hrvatska pozicionirana kao 12. najjači turistički brend u Europi, što bi trebalo jače iskoristiti kroz izradnju snažnoga nacionalnog brenda hrane koji bi bio prepoznat, kako u samoj Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Goran Butorac s Ekonomskoga instituta u Zagrebu istaknuo je važnost prehrambenoga sektora za cjelokupno gospodarstvo.

"Hrana je naš najznačajniji izvozni adut, samo je lani izvoz hrane, pića i duhana dosegnuo gotovo milijardu eura. U izvoz plasiramo čak 62 posto ukupne proizvodnje u ovom sektoru, a vidljivo je da je u posljednjih 15-ak godina taj udio rastao jer je 2001. izvoz iznosio 48 posto udjela", kazao je Butorac. Dodao je da prehrambeni sektor čini osam posto BDP-a, a što je, uz Sloveniju i Češku, najviše u EU. Po pitanju izvoza hrane, Hrvarska je rekorder. No, unatoč tome, ističe Butorac, i dalje imamo vanjskotrgovinski deficit koji se mjeri u milijaradama te i dalje proizvodimo manje hrane nego što je trošimo.