Iako građani Hrvatske često imaju dojam da nam je zdravstveni sustav u takvim financijskim dubiozama, s rokom plaćanja dobavljačima koji se mjeri i u godinama, da nije izvjesno hoćemo li dobiti medicinsku uslugu ili lijek na recept kada nam to zatreba, farmaceuti ističu da je ta situacija manje-više "normalna" te da je to praksa u zemljama regiji na koju su se naviknuli. Kako nam je objasnio Živko Mukaetov, predsjednik Uprave Alkaloida iz Skopja, stanje nije idealno, ali su se proizvođači prilagodili. 

Svuda iste boljke 
"Stanje s naplatom potraživanja u Hrvatskoj nije ništa gore nego na većini regionalnih tržišta. To su problem nelikvidnosti javnih zdravstvenih sustava i dugi rokovi naplate. No, moram priznati da mi sve isporučene lijekove uspijemo naplatiti", rekao je Mukaetov prigodom obilježavanja 85. obljetnice Alkaloida u utorak u Skopju.  Alkaloid danas zapošljava oko 1600 ljudi, bio je jedna od najznačajnijih farmaceutskih tvrtki bivše države, a raspadom zajedničkog tržišta održao je stabilnost te poziciju šestoga igrača po veličini u regiji. Uspješnom tranzicijom sa 6000 uglavnom malih dioničara osiguran je rast tvrtke po dvoznamenkastim stopama. O kakvom je rastu riječ, dovoljno pokazuju financijski podaci prema kojima je 2008. prihod iznosio 77,2 milijuna eura, da bi prošlu godinu završili s 127,6 milijuna.

Očekivanja za ovu godinu su im na razini 135 milijuna eura, tijekom 2017. očekuju prodaju od 147,5 milijuna, a u 2018. i više od 160 milijuna eura. Na samu Makedoniju odnosi se 40-ak posto njihove ukupne realizacije, a drugo tržište po važnosti im je Srbija sa 18 posto udjela, slijede Hrvatska te Bosna i Hercegovina s po devet posto. Planiraju jaču prisutnost na tržištu Europske unije, Rusije te SAD-a. U Hrvatskoj Alkaloid ima istoimenu tvrtku kćer sa sjedištem u Zagrebu koja zapošljava 30-ak ljudi, a u posljednjih 10-ak godina prihod im je na razini 10 milijuna eura.

Na čelu hrvatske podružnice je Neven Sukarevski, koji ističe da ima kvalitetan poslovni odnos sa svim kupcima, ali i konkurencijom. Naime, Alkaloid ima stratešku suradnju s koprivničkim Belupom, za kojeg proizvode određene lijekove i supstance, uglavnom za treća tržišta. Iako čelni čovijek Alkaloida Živko Mukaetov ne želi o tome detaljnije govoriti, potvrdio je da postoji interes za akvizicije u regiji, posebice u Hrvatskoj. No, još je, ističe, prerano s tim izlaziti u javnost. Nagađa se da je riječ o manjoj farmaceutsko-distributerskoj tvrtki, kakvih u Hrvatskoj ima 10-ak.

Zaposlili 100 stručnjaka
Kad govorimo o Alkaloidu, govorimo ponajprije o brendovima Caffetin i Becutan, a nezaobilazan je i njihov lijek protiv mučnina Reglan. Da je Caffetin, koji se danas prodaje u niz podvarijanti i čini 13 posto prihoda kompanije od prodaje lijekova, proizvod koji se dogodi jednom u stoljeću, svjesni su i u samom Skoplju. Od 1957., kad se našao na tržištu, do danas prodano je više od 10 milijardi tih jedinstvenih tableta protiv glavobolje.

Kako bi ipak pokušali ponoviti uspjeh s Caffetinom, u Alkaloidu ulažu znatan novac u istraživanje i razvoj. U proteklih 15 godina u tvrtku je uloženo više od 120 milijuna eura, a godišnje tri posto ukupnog prihoda ulažu u istraživanje i razvoj. Ove su godine otvoreni njihovi novi centri za razvoj te za kvalitetu, u koje je uloženo 10-ak milijuna eura te je zaposleno 100-tinjak novih, uglavnom visokoobrazovanih, stručnjaka. 

Godišnje 10 novih proizvoda
Ulaganja donose rezultate te tvrtka godišnje registrira 10-ak novih proizvoda, a plan je da se to poveća na njih 30-ak. Iako lijekovi čine većinu Alkaloidovih prihoda, uz oduvijek snažan kozmetički brend preparata za djecu Becutan s 40-ak artikala, sve više jača njihova divizija kozmetike i dodataka prehrani. U Skoplju prije svega ističu paletu funkcionalnih organskih čajeva, koje uglavnom plasiraju na američko tržište, a čija je cijena između 17 i 50 dolara. Godišnje im to donese oko tri milijuna dolara prihoda. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’