Hrvati su se u srpnju 2016. u odnosu na srpanj iz 2015. u prehrambenoj košarici suočili s cjenovnim rasponom od plus 9,9 posto, koliko je u godinu dana poskupjelo svježe povrće, do minus 4,7 posto koliko su u prosjeku jeftinije plaćali razne vrste sira te ostale mliječne prerađevine, otkrivaju statistički podaci koje za sve članice Europske unije redovito publiciraju stručne službe Europske komisije.

Unutar promatranog razdoblja i ovog raspona poskupljenja i pojeftinjenja, manje su novca iz lisnice vadili samo kada su kupovali neku od svježih vrsta mesa, u prosjeku je bilo jeftinije 2,8 posto. Svi ostali prehrambeni artikli bili su skuplji. Tako su cijene voća u godinu dana rasle 0,5 posto, riba i prerađevina jedan posto dok su kruh i pekarski proizvodi postali skuplji za 1,1 posto, a jestiva ulja i masnoće 2,3 posto. S obzirom na to da se, kada je u pitanju potrošačka košarica, vrlo često prakticiraju usporedbe s tržištima u bližem okruženju, pogled na trendove u Sloveniji otkriva cjenovno prilično drukčiju ilustraciju.

U Deželi druga slika

Susjedi u Deželi u svojoj su košarici napunjenoj hranom po nižim cijenama ovog srpnja u odnosu na isti mjesec u 2015. imali samo svježe meso, kojemu je cijena pala za 0,8 posto te jestiva ulja i masti za koja su izdvajali 0,2 posto manje novca. Istodobno Slovencima su mliječne prerađevine bile skuplje 0,2 posto, riba 0,9 posto, dok su povrće plaćali skuplje dva posto, kruh i pekarske proizvode 2,5 posto, a voće više 3,5 posto nego u srpnju prošle godine.

Gledaju li se pak trendovi za ukupnu košaricu s prehrambenim artiklima među svih 28 članica Europske unije, najveću uštedu na godišnjoj razini ostvarili su stanovnici Slovačke, u srpnju ove godine naspram lanjskoga srpnja za košaricu su u prosjeku izdvajali manje 3,3 posto, Slovenci su je plaćali skuplje 0,8 posto, a Hrvati 0,1 posto.

Najveći cjenovni skok u rasponu od godinu dana dogodio se na Cipru gdje je prehrambena košarica poskupjela više od 10 posto. Osim Slovaka, prigoda za uštedu nešto novca na troškovima za hranu, s obzirom na pad cijena unatrag godinu dana, vezana je tek uz tržišta nekoliko država članica. To su Češka (0,5%), Mađarska (0,6%) te Irska sa jedan posto i Velika Britanija gdje je košarica hrane u prosjeku pojeftinila 2,7 posto.

Negativni trendovi

Direktor strukovne grupacije Croatiastočar Branko Bobetić podsjeća da se od 2011. do 2015., ali i u prvom polugodištu ove godine evidentiraju negativni trendovi u tržišnim cijenama gotovo svih poljoprivrednih roba koje prehrambena industrija uzima kao sirovinu. Tako su svinjske i juneće polovice te svježe meso peradi na razini EU pojeftinili između 2 i 11%, a najveći pad je vezan uz svinjetinu. I na tržištu RH najviše je pojeftinila svinjetina, pala je sa 160 eura za 100 kilograma iz 2011. na 144 eura u 2015. U tih pet godina i meso peradi izgubilo je na prodajnoj cijeni 10 posto dok se cijena junetine u RH zadržala gotovo na identičnoj visini.v

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost