Državi ovaj tjedan na naplatu dospijeva čak 1,22 milijarde eura ili 9,2 mlrd. kuna vrijedan nestandardni trezorski zapis iz veljače prošle godine, pa je i ovotjedna aukcija zapisa bila najveća ove godine. Iako su iz Ministarstva financija najavili plan izdanja od milijardu eura, s obzirom na viškove likvidnosti i niske kamate, na tržištu se očekivalo da će biti veće i od dospijeća.

Tako je i bilo. Od 1,7 mlrd. eura pristiglih ponuda (uglavnom banaka) prihvaćeno je 1,5 mlrd. eura ili 2 mlrd. kuna više nego što im stiže na naplatu. Većem iznosu pogodovale su poticajne kamate. Novi trezorac plasiran je uz kamatnu stopu od 0,7%, dok je na postojeći ona bila 2%. I novi je TZ prema ročnosti netipičan, ali rok mu je tri mjeseca kraći od dosadašnjeg 18-mjesečnog, pa na naplatu stiže u studenom 2017. Ta promjena objašnjava se time što s 2018. kreće primjena europske uredbe o bonitetnim zahtjevima za banke koja će za posljedicu imati to da će im devizni plasmani državi utjecati na razinu kapitalnih zahtjeva.

S dvije milijarde kuna više prodanih trezoraca nego što ih dospijeva ekipa MF-a zadužena za upravljanje javnim dugom de facto je namirila ovogodišnje potrebe financiranja. Treba još odraditi uobičajena refinanciranja manjih tranša zapisa i nešto obveza po kreditima. Eventualna odluka o još jednoj financijskoj operaciji bila bi pitanje aktivnog upravljanja javnim dugom i procjene povoljnog trenutka, pogotovo s obzirom na otplatama dugova mnogo opterećeniju 2017. No, zbog izbora i procesa sastavljanja nove vlade to se ne čini baš izglednim.