A da razmislimo još jednom – želja je sve većeg broja Britanaca nakon što je rezultat referenduma o članstvu u Europskoj uniji zatresao tamošnju politiku, ojačao težnje za neovisnošću Škotske i odaslao udarni val na globalna financijska tržišta.

Tri milijuna građana Ujedinjenog Kraljevstva, koje sve manje izgleda ujedinjeno, potpisalo je do nedjelje ujutro peticiju kojom traži ponovno održavanje referenduma o članstvu u EU. Argument za novi referendum jest da glasovanje treba biti ponovljeno ako je rezultat tijesan na manje od 75 posto izašlih birača. Podsjetimo, u četvrtak je glasovanju pristupilo 72 posto birača. Očito za Britance vrijedi izreka da je jutro pametnije od večeri, no neovisno o tome hoće li biti novog referenduma, šteta je već napravljena.

Ostavkom premijera Davida Camerona zemlja je ostala bez vlade, a u glavnoj oporbenoj stranci vlada pravi kaos. Istaknuti članovi Laburističke stranke redom okreću leđa lideru Jeremyju Corbynu, koji je kormilo stranke preuzeo lani. I on je poput Camerona bio zagovornik ostanka, a laburisti tvrde kako time diskreditirani Corbyn ne može stranci donijeti pobjedu na prijevremenim izborima. S druge strane, odlukom o Brexitu težnje Škota za neovisnošću opet dolaze u prvi plan. Anketa u The Sunday Postu pokazuje kako 59 posto Škota sada podržava neovisnost, a na referendumu prije dvije godine 45 posto je glasovalo za izlazak iz zajedničke države.

Europska unija – koja ostaje bez sedam milijardi eura britanskog doprinosa – traži da London što prije pokrene proces razdruživanja, iako ni sama ne zna što to "odmah" točno znači: već sutra u Bruxellesu na sastanku europskih šefova država i vlada ili za nekoliko mjeseci. Kako uopće izgleda taj proces razvoda, također nije do kraja jasno jer je ipak riječ o nezamislivom presedanu. Naime, članak 50. Lisabonskog ugovora koji predviđa mogućnost izlaska neke članice iz EU šturo i vrlo općenito opisuje proceduru. U medijima se spominje i teorija da britanska vlada ignorira rezultate referenduma jer je neobvezujući, ali je tako što ipak teško očekivati u demokraciji poput britanske, s visokim stupnjem odgovornosti političkih elita.

Prema navodima medija koji se pozivaju na visoke izvore u Bruxellesu, Europa nema razumijevanja za mogućnost da se Britanija predomisli: kad proces razdruživanja bude pokrenut, on se ne može zaustaviti, Otok mora otići. U kojem pravcu dalje krenuti nakon Brexita, pitanje je koje muči i globalna financijska tržišta. Zasad je jedno sigurno: od rizičnije imovine, poput dionica, investitori bježe, a na cijeni su prvoklasne obveznice, čiji su prinosi još dublje zagazili u negativni teritorij.

Prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu pao je na -0,17 posto, pa Njemačka trenutačno zarađuje na investitorima koji joj posuđuju novac. Inače, globalna vrijednost duga za koji ulagači moraju plaćati da bi posudili novac povećana je u petak za 380 milijardi dolara, na golemih 8,73 bilijuna dolara. Potonuće burzi kojem smo svjedočili u petak izbrisalo je dva bilijuna dolara globalnog bogatstva, a 400 najbogatijih ljudi svijeta zbog toga su siromašniji za 127,4 milijardi dolara. I ovdje je najviše izgubila Europa. Amancio Ortega, vlasnik Zare, "lakši" je za šest milijardi dolara.