Nedavno je objavljen strateški dokument Europske komisije o atomskoj energiji iz kojega proizlazi da Europska Komisija namjerava poticati istraživanje o gradnji novih reaktora, piše internetski portal Deutsche Welle. Konkretno se radi o razvoju takozvanih minireaktora koji bi, uz odgovarajuće poticaje, 2030. mogli krenuti u pogon.

Mnogi stručnjaci to smatraju prerizičnim, pa i apsurdnim. Planove Europske komisije stručnjakinja Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) Claudia Kemfert smatra "ekonomskim idiotizmom" i argumentira: "Ekonomske činjenice govore jasno protiv toga." Za većinu energetskih stručnjaka već odavno nema dvojbe oko toga ima li atomska energija budućnost ili ne, piše Deutsche Welle. "Danas se više ne mogu graditi nove nuklearke, to se jednostavno ne isplati.

Na liberaliziranim tržištima to više nije zamislivo", rekao je još prije tri godine Mycle Schneider, izdavač Izvještaja o svjetskoj atomskoj industriji: "Atomska energija je zamisliva opcija još samo tamo gdje ne samo da postoji politička potpora, nego i spremnost ulaganja državnog novca ili izdavanja jamstava."  Struja dobivena iz novih nuklearki je već danas skuplja nego iz obnovljivih izvora. A ta računica izgleda još gore po atomsku energiju kada se uzmu u obzir dodatni troškovi.

Trenutno je najveća subvencija koju atomska energija uživa oslobađanje od osiguranja od rizika.  Trenutno nigdje u svijetu, naime, ne postoji niti jedan vlasnik nuklearki koji je dovoljno osiguran. U članicama Europske unije propisana je svota pokrića između 0,1 i 2,5 milijarde eura. No, kada bi došlo do neke veće nesreće poput Černobila i Fukushime, žrtve bi ostale praznih rukava. Ili bi im odštete morale platiti države iz proračunskih sredstava, dakle, porezni platiše, zaključuje Deutsche Welle.

 Prema računicama tvrtke Versicherungsforen Leipzig troškovi jedne velike nuklearne nesreće u Europi bi iznosili između 150 i 6363 milijarde eura! Kada bi se koncerni koji upravljaju nuklearkama osigurali od ovakve nesreće, to bi znatno povećalo cijenu atomske energije.  Adam Pawloff iz Greenpeaceovog ureda u Beču stoga predlaže osnivanje jednog javnog fonda u koji bi sve tvrtke koje upravljaju nuklearkama uplaćivale doprinose. To bi, međutim, cijenu 1 kW/h struje iz atomskih elektrana poskupjelo za 14 do 67 centi.