Iako je od donošenja prethodnog prošlo tek tri godine, jučer je na snagu stupio novi Zakon o otvorenim investicijskim fondovima koji donosi dodatno usklađenje s europskom regulativom. Otkako je hrvatske države, ovo je već četvrti zakon koji regulira poslovanje fondovske industrije.

Prvi je donijet 1995. godine, a 10 godina kasnije došao je njegov nasljednik. Treći Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom stupio je na snagu početkom 2013., a izmijenjen je i dopunjen u prosincu 2014. godine. Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ističu kako je aktualni zakon donijet prvenstveno radi daljnjeg usklađenja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, a dijelom i zbog poboljšanja postojećih zakonskih rješenja.

"Najvažnije izmjene odnose se na obveze depozitara, posebno vezano uz pohranu imovine, nadzor društva za upravljanje i zahtjeve za osiguranjem imovine i skrbništvo, zatim uređivanje politike nagrađivanja koje provode društva za upravljanje te ujednačavanje administrativnih sankcija", pojasnili su iz Hanfe. Što se tiče politike nagrađivanja, zakonom se želi spriječiti da fond-menadžeri ulaze u prerizična ulaganja kako bi zauzvrat dobili veći bonus. Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima, ističe kako sve članice EU imaju isti rok za implementaciju direktive 2014/91, a to je početak 2016. godine.

"U novom zakonu također je implementirano i više manjih poboljšanja ili objašnjenja koja su tijekom dvije godine primjene prošlog zakona proizašla kao potrebna ili korisna", kaže Krstulović. "Smatram da će novi Zakon dodatno doprinijeti industriji i povećati povjerenje svih ulagatelja u investicijske fondove", izjavio je Krstulović. Na pitanje je li udruženje sudjelovalo u izradi zakona, Krstulović je dodao kako je udruženje aktivno u radnim skupinama prilikom izrade nove regulative, kako na "razini zakona tako i na podzakonskim razinama".