Ivana Gudelj iz HAOP-a naglašava da sustav nema loših strana i njime nitko ne gubi, no izazov koji je potrebno savladati je svijest o potrebi odvajanja otpada. "Tijekom vremena treba analizirati koja frakcija otpada je problem, primjerice jesu li to pelene ili nešto drugo, i to treba ciljano rješavati", kaže Gudelj.

Na lokalnom nivou ponosni svojim sustavu mogu biti stanovnici otoka Krka.  Ivan Jurešić, iz Ponikva Eko otoka Krka ističe da je taj otok primarnu selekciju implementirao još 2005. suočen s nedostatkom deponijskog prostora.

"Tad nije bilo direktiva ni fonda, i danas imamo cjeloviti sustav zbrinjavanja", kaže Jurešić. U svakoj od sedam jedinica lokalne samouprave postoji mini reciklažno dvorište u koji građani mogu odložiti otpad koji ne ide u kante.

"Postigli smo stupanj od 50 posto, zadovoljni smo, ali bi rezultati mogli biti i bolji pa smo pokrenuli sustav prikupljanja od vrata do vrata", kaže. Jesu li zato troškovi komunalne tvrtke veći? Jesu, no treba imati na umu da je prošlo vrijeme jeftinog prikupljanja 'smeća' i nelogično je da danas odlaganje bude besplatno.

"Moram reći da danas imamo komunalnih tvrtki koji mole boga da stupanj odvojenog prikupljanja otpada ne poraste da im ne porastu troškovi", kaže Jurešić dodajući da još čekaju početak rada centra Marinšćine kada će znati koliko će ih deponiranje uopće stajati.

Za razliku od Krka, metropola još kaska sa rješenjima za gospodarenje otpadom, no pročelnica odjela za gospodarstvo Grada Zagreba Mirka Jozić optimistično najavljuje da će već u lipnju biti spremni novi spremnici za odvojeno prikupljanje.

"Vjerujem da Zagrebu neće puno trebati da pokrene sustav, očekujemo već u lipnju. Na Jakuševcu sve radi, imamo okolišnu dozvolu. Trebamo postaviti dovoljan broj spremnika, ali i probuditi svijest građana da odvojeno prikupljamo otpad", kaže Jozić. Hoće li to značiti i više troškove za odvoz otpada na mjesečnim računima Holdinga? "Da se ne zavaravamo, troškove odvojenog prikupljanja otpada u svakom slučaju snose građani, bilo kroz uplate u proračun ili na računima za Čistoću, no kad se za nekoliko godina okrenemo unatrag znat ćemo zašto", kaže Jozić. Problem prikupljanja otpada u Zagrebu predstavljaju zgrade pa Jozić najavljuje da će rješenja ići u smjeru da se zgradama osiguraju spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

Krčka iskustva govore upravo o tome da svaka sredina ima svoje specifičnosti gospodarenja otpadom, dok su u Zagrebu to zgrade, na obali je to sezonalnost koja u ljetnim mjesecima broj stanovnika , a time i otpada poveća za šest puta pa je nemoguće imati unificirano rješenje na razini cijele države.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Unatoč kaskanju za ciljevima koje traže direktive ugrađene u nacionalno zakonodavstvo, ne treba gubiti optimizam.

"Kad bi rekli da je nemoguće postići ciljeve, možemo odmah od svega odustati. Bolje je i dostići 42 posto ako ne možemo imati 50 posto odvojenog prikupljanja jer je i to uspjeh. Bitno je svima reći da je to naša odgovornost u svakom dvorištu, na svakom kućnom pragu", kaže Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore.

U međuvremenu mnoge su oči uprte u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i novi val natječaja koje tek treba raspisati. "Fond ima program rada, čekamo da upravni odbor program i odmah ćemo natječaje objaviti na internetskim stranicama", kaže Aleksandra Ćilić iz Fonda najavljujući da će među novinama naći i mjera sprečavanja stvaranja otpada. Fond je, kaže, planirao 80 milijuna kuna vlastitih sredstava uložiti u projekte, uz intenzivno oslanjanje na apliciranje prema europskim fondovima.

"Čim se program usvoji, idu prvi natječaji, nadamo se da će to biti do kraja mjeseca", kaže Ćilić. Fond se priprema i za projekte kojima je u fokusu ponovna upotreba otpada uz napomenu da se izrađuju smjernice koje bi trebale definirati tanku granicu između onog što nije još postalo otpad i onoga što jest, a za koji se primjenjuje druga procedura pa je u edukacijskim aktivnostima Fonda poseban naglasak stavljen na tu tematiku.

U Fondu imaju razloga za zadovoljstvo budući da dosadašnja iskustva pokazuju da su sve komunalne tvrtke koje su ponudile posude za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu bilježe dobre rezultate povećanja stope odvajanja otpada.

Tvrtka Cios grupa u obradi automobilskog otpada danas postiže stupanj obrade od 95 posto.

"Pet posto su kombinacije kompozitne plastike koju plasiramo u cementnu industriju izvan Hrvatske. Budući da je to energetski vrijedna sirovina, širok je spektar proizvodnje kojoj su to resursi", kaže Jurica Medun iz Ciosa. Ipak troškovi logistike su visoki pa bi u Ciosu voljeli vidjeti da strategija upravljanja otpadom u Hrvatskoj predvidi postrojenje u vidu spalionice koje bi riješilo i tih preostalih pet posto budući da troškovi transporta erodiraju prihode od prodaje.