Velika Britanija će 23. lipnja održati referendum o tome treba li napustiti Europsku uniju. Vezano uz gospodarske posljedice u raspravi vezanoj uz Brexit postavljaju se tri pitanja: nameću li europska pravila Velikoj Britaniji propise pogubne za rast?

Bi li se napuštanjem Europske unije povećale prilike za britanski izvoz? Koji bi bio vjerojatni učinak povlačenja iz unije vezano uz financijsku stabilnost? To su složena pitanja, no izvještaj iz lipnja 2014. Centra za europske reforme (CER) pruža razuman vodič vezano uz prva dva pitanja. Britanska središnja banka Bank of England (BoE) nedavno je jasno izrazila svoje mišljenje o trećem pitanju. Po pitanju gospodarstva, činjenice su naklonjene ostajanju u Europskoj uniji. Žučne i relativno tehničke rasprave takve prirode nalažu nam donošenje odluke o tome kojim stručnjacima treba vjerovati. Komisija koja je pripremila izvještaj Centra za europske reforme sastojala se od razumnih ekonomskih mislilaca i bivših kreatora politika bez iluzija vezanih uz način funkcioniranja Europske unije.

Također, Odbor za financijsku politiku britanske središnje banke (BoE) osmišljen je nakon krize u 2008. u cilju iznošenja istine nadležnom tijelu o tome gdje zaista vrebaju sistemski rizici te što je neophodno učiniti po tom pitanju. Izvještaj Centra za europske reforme najjači je vezano uz realna (nefinancijska) gospodarska pitanja. Najspornije pitanje ovdje jest je li britansko gospodarstvo na bilo koji način suspregnuto birokratskim zaprekama nametnutim u Bruxellesu ili putem obveza Ugovora o Europskoj uniji.

Birokratske zapreke
Doista je teško pronaći ikakve negativne učinke u izloženim podacima. Izvještaj Centra za europske reforme naglašava činjenicu da je zakonodavstvo po pitanju proizvoda i tržišta rada u Velikoj Britaniji bliže onom u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Zapadnoj Europi, a ista osnovna shema prikazuje se u ocjeni OECD-a po pitanju zapreka poduzetništvu. Nadalje, procjena Centra za europske reforme potvrđena je posljednjim raspoloživim podacima koje je podastrijela Svjetska banka u svom izvješću Doing Business 2016. koje ima prednost obuhvaćanja gotovo svih zemalja u svijetu. Ti indikatori nisu savršeni, ali oni doista dopiru do pitanja vezanih uz birokratske zapreke.

Britanija se nalazi na šestom mjestu na svjetskoj ljestvici – jedno mjesto iznad Sjedinjenih Američkih Država i iza nekih zemalja koje su znatno usmjerene prema poslovanju, poput Singapura, Hong Konga i Novog Zelanda. Ostale vodeće zemlje Europske unije suočene su s još više poteškoća u poslovanju. Primjerice, Njemačka se nalazi na 15., a Francuska na 27. mjestu. Italija, koja se nalazi na 45. mjestu, zasigurno ima svojih briga – ali njeni problemi ne proizlaze iz Bruxellesa. Ovdje nema naznaka o tome da Europska unija usporava rast Velike Britanije, koja bi barem mogla težiti da bude malo više nalik na Dansku (članicu Europske unije, koja se nalazi na trećem mjestu svjetske ljestvice) u nekim dimenzijama poslovnog okruženja, uključujući pitanje registracije vlasništva, građevinske dozvole i smanjenje količine papirologije u međunarodnoj trgovini.

Za pregovaračkim stolom
Vezano uz trgovinu, ocjena je još jednostavnija. U središtu europskih integracija nalazi se ideja da zapreke u trgovini – uključujući pristojbe i ostale zapreke – mogu i jesu bile smanjenje. Prema stajalištu Centra za europske reforme, članstvo u Europskoj uniji povećalo je robnu razmjenu između Velike Britanije i ostalih zemalja članica za više od 50%. Bi li napuštanje Europske unije otvorilo nove robustne trgovinske prilike koje inače ne bi postojale, bilo unutar Britanske zajednice naroda ili na tržištima u nastajanju poput onog kineskog? To se čini doista nevjerojatnim. A najveći trgovinski sporazum na vidiku koji će imati utjecaja na Veliku Britaniju je između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije – Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP).

Takvi su mega regionalni trgovinski sporazumi složeni i imaju brojne začkoljice. Transatlanstko trgovinsko i investicijsko partnerstvo najvjerojatnije će napredovati nakon američkih predsjedničkih izbora, a Britanija zasigurno treba biti za pregovaračkim stolom.  U međunarodnoj trgovini važno je dobiti pristup većem tržištu, a trgovinski sporazumi uključuju međusobno smanjenje zapreka, uključujući sve vrste netarifnih pravila koja minimaliziraju konkurenciju u pružanju usluga. Britaniji će koristiti takva liberalizacija uslužnog sektora. Ali obično takvi pregovori imaju još bolji ishod za sve zemlje koje izravno sudjeluju u njima. Vezano uz utjecaj Brexita na financijski sektor – povrh općenitih bojazni vezano uz sigurnost – Odbor za financijsku politiku britanske središnje banke BoE bio je vrlo jasan.

"Povišena i produljena neizvjesnost", uslijed predstojećeg referenduma, "ima potencijal povećanja premija rizika koje su neophodne investitorima u velikoj količini sredstava u Velikoj Britaniji što bi dovelo do daljnje deprecijacije britanske funte i dovelo do posljedica po pitanju cijena i raspoloživosti financiranja kod velikog broja britanskih zajmoprimaca." To vjerojatno neće biti dobro za potrošače niti za poslovna ulaganja. S dugoročnog stajališta britanski financijski sektor potrebno je dobro regulirati; nitko ne želi još jedan financijski zastoj ozbiljnijih razmjera. Međutim, takva pravila u potpunosti su moguća unutar postojećeg međunarodnog i europskog okvira. 

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

Uloga u svijetu
Neka druga gospodarska pitanja koja su se pojavila u raspravi oko Brexita ili su od manje važnosti ili su irelevantna. Kao što to pokazuje i izvještaj Centra za europske reforme, migracija iz, primjerice, zemalja članica Europske unije, pogoduje gospodarstvu Velike Britanije, jer time dolazi do većeg broja mladih ljudi koji zatim plaćaju poreze. Također, smanjenje potrošnje britanske vlade nakon Brexita najvjerojatnije bi bilo manjih razmjera.  Naravno, članstvo u Europskoj uniji nije samo pitanje gospodarstva. Tu je također važna rasprava o ulozi Britanije u svijetu. Ali teško je uvidjeti na koji će način status i utjecaj Velike Britanije na globalnoj razini porasti u slučaju napuštanja Europske unije – osobito obzirom na značajne negativne posljedice koje bi takav ishod ostavio za britansko gospodarstvo.

© Project Syndicate, 2016.