Italija i Mađarska, dva najbliža ruska saveznika u Europi, poručile su preksinoć da ne može biti automatskog proširenja sankcija Europske unije protiv Rusije, što je dosad najočitiji znak podjela unutar EU oko toga kako postupiti s Moskvom. Dvije godine nakon što je Zapad nametnuo gospodarske sankcije zbog ruske aneksije Krima i podržao separatiste u istočnoj Ukrajini, odlučnost EU-a blijedi zbog mirovnog procesa dogovorenog u Minsku koji je u zastoju.

Premda su europske vlade prošli tjedan uvele dodatne sankcije ruskim državljanima i ruskim tvrtkama, poput  zamrzavanja imovine i zabrane putovanja, sve je slabiji konsenzus u pitanju treba li i nakon srpnja produljiti  sankcije ruskom bankovnom, obrambenom i energetskom sektoru. "Ne možemo uzeti zdravo za gotovo  ni jednu odluku u ovoj fazi", rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni novinarima nakon sastanka sa svojim europskim kolegama u Bruxellesu, gdje se raspravlja o politici EU-a prema Rusiji prvi put u više od godinu dana.

Neke članice EU-a, poput Velike Britanije, baltičkih republika i Poljske, tvrde da sankcije ostaju nužan odgovor onome što vide kao ekspanzionističku Rusiju. Mađarska, Italija i Grčka naglašavaju važnost Rusije kao trgovinskog partnera, opskrbljivača energijom  i jednog od glavnih igrača u pokušaju zaustavljanja rata u Siriji. "Ne možete odlučiti o sankcijama tako da ih nastojite gurnuti pod tepih", rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. "Vjerujemo da se o pitanju sankcija treba odlučiti na najvišoj razini. To ne može ići automatski", naglasio je.