Krajem lipnja slovenska NKBM banka prodana je američkom fondu Apollo, a riječ je o trećoj po veličini banci u Sloveniji koju su porezni obveznici u prosincu 2013. spasili s nešto manje od 900 milijuna eura. Sljedećih dana očekuje se usklađivanje sitnijih pojedinosti i zaključenje prodaje tvrtke kćeri NKBM-a, srpske banke KBM Beograd. Kupac te male banke, koja je "bušila dodatne rupe u grupi NKBM", vjerojatno je Societe Generale, piše ljubljanski list Finance.

To je važno zbog toga što će se nakon toga konačno moći završiti prodaja NKBM-a Apollu, budući da Amerikanci nikako nisu željeli beogradsku banku. Prošle jeseni počele su se spajati Abanka i Banka Celje, koju su također morali spašavati porezni obveznici i tako je nastala druga najveća bankarska grupa u Sloveniji. Ona će dobiti novog vlasnika do 2019. godine, i to zbog spašavanja poreznih obveznika. Apollo je prije nekoliko tjedana kupio slovensku podružnicu banke Raiffeisen banke i time pokazao da su njegovi apetit još veći, navode Finance. Prema neslužbenim informacijama lista, fond Apollo je i u igri za kupnju podružnice ruske banke Sberbank u Sloveniji. Tako se "ruski napad", nakon kupnje slovenskog dijela bivše Volksbanke, nije dogodio.

Prevlast politike
Ipak, najvažniji događaj u bankarskom sektoru Slovenije u 2016. godini bit će početak prodaje NLB-a. Banka zbog neovlaštenih državnih potpora iz 2011. mora biti prodana do kraja 2017. godine. Finance tvrde da političari koji zagovaraju državno vlasništvo (NLB je u 100-postotnom državnom vlasništvu), ponovno rade pogrešku, koju će opet platiti porezni obveznici. Država, naime, želi, kao što je navedeno u strategiji upravljanja javnim investicijama, a što je ranije izlobirala u Bruxellesu, tj. Europskoj komisiji, u NLB zadržati 25 posto plus jednu dionicu, što je, kako ocjenjuju Finance, ekonomski potpuno apsurdno. 

 Usto, politika želi zadržati kontrolu nad upravljanjem bankom jer namjerava vinkulirati dionice banke, drugim riječima to znači da će uprava i nadzorni odbor odlučiti tko uopće može kupiti dionice NLB-a. Cilj političara je da nitko ne dobije više od 25 posto vlasništva nad NLB-om jer će država zadržati 25 posto plus jednu dionicu, što znači da će država zadržati kontrolu. Uz očekivanu nižu cijenu, to također znači da se utjecaj politike na upravljanje bankom neće smanjiti. Prema strategiji upravljanja državnim investicijama niti jednom drugom dioničaru neće biti dopušteno da kupi više od četvrtine dionica, što znači da će vlasništvo drugih dioničara biti usitnjeno, te da nitko neće imati veću upravljačku moć u banci. To će utjecati na cijenu u drugoj javnoj prodaji dionica.

Nova loša banka
Prema saznanjima lista Finance, sljedeće godine mogla bi nastati još jedna loša banka, zbog potraživanja od malih i srednjih poduzeća, čime poslovne banke ne znaju učinkovito upravljati. Iako je prednost loše banke u tome što će biti u privatnom vlasništvu, to ne znači da neće biti pogođen džep poreznih obveznika. Inače, banke u Sloveniji u prvih 11 mjeseci 2015. godine ostvarila su 209,6 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja, nakon što su u istom razdoblju prije dvije godine imale 11,1 milijuna gubitka. Takvom rezultatu najviše su pridonijeli umanjenja vrijednosti i troškovi rezerviranja, koji su dvije trećine niži nego 2014. godine. "U studenome nije bilo većih promjena u poslovanju banaka, nastavljeni su trendovi prisutni ranijih mjeseci", stoji u izvješće Banke Slovenije o poslovanju banaka. 

Manja potraživanja
U navedenom razdoblju, dobit prije oporezivanja dosegnula je 255,5 milijuna eura, nakon što su banka u prvih 11 mjeseci 2014. zabilježila gubitak od 106,1 milijuna eura prije oporezivanja. Kvalitet kreditnog portfelja u studenom je poboljšan. Potraživanja duža od 90 dana iznosila su 3,655 milijardi eura, a njihov udio u odnosu na sva potraživanja u odnosu na listopad smanjio s se za pola postotnog boda, na 10,3 posto. 

Štednja kućanstava stabilna

Predviđa se rast ulaganja u nekretnine

Stabilnost depozitnog novca, uglavnom kućanstva u Sloveniji relativno je visoka, ali predviđanje budućih trendova u okruženju povijesno niske kamatne stope su nepouzdana, kaže Banka Slovenije. "Posljednji trendovi na tržištu nekretnina, predviđaju rast ulaganja u nekretnine, a prognoze veća potrošnje kućanstava povećavaju vjerojatnost preusmjeravanje depozita od štednje u ulaganja i potrošnju", kaže Banka Slovenije. Krediti stanovništvu u studenome 2015. na mjesečnoj razini pali su za 0,1 posto, ali su na godišnjoj razini porasli za 1,1 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost