Rijeka – Nakon što je HFP najavio da će sudski osporiti dokapitalizaciju Haludova, tvrtka Eco-development je taj svoj dokapitalizacijski udio početkom prosinca 2006. prodala tvrtki Sadika B.V. iz Nizozemske. O novim vlasnicima 23,7 posto dionica hotela Haludovo koje su Eco-developmentu platili 51 milijun kuna nema dovoljno dostupnih podataka. Rezultati pretraživanja preko Interneta dovode svega do jedne informacije, da Sadika B.V. ima sjedište u Hoofddropu, Nizozemska. Polje djelatnosti je, navodi se, financijski sektor, a uža branša – finacijski holdinzi. Objavljujući kupoprodaju dioničkog paketa između Eco-developmenta i Sadike, Varaždinska burza objavila je da je Frans Wijfjes odgovorna osoba za poslovanje Sadike B.V. Navodno iza tvrtke Eko-developement stoji grupa ljudi iz Armenije bliska Ari Abramyanu, većinskom vlasniku Haludova preko tvrtke Sauron, koja u Haludovu posjeduje 75 posto vlasništva. Hoteli Haludovo d.d. povećali su temeljni kapital u studenom 2006. izdanjem nove serije dionica D po nominali od 20 kuna preko Varaždinske burze. Temeljni kapital iznosio je 163,596.140 kuna, a nakon dokapitalizacije koju je prema našim informacijama obavila tvrtka Eko-developement i prema odluci glavne skupštine društva održane krajem 2005. godine temeljni kapital povećan je na 214,658.160 kuna. HFP je vlasnik zemljišta u tom hotelskom kompleksu što im donosi 22 posto vlasništva u Haludovu, ali i pravo da sudskim putem osporava odluke skupštine dioničara koje zajedno s još nekolicinom malih dioničara namjeravaju konzumirati. O realizaciji novog projekta gradnje Haludova, koji je idejno izradio arhitekt Boris Magaš, plete se nova gusta mreža poteza, no transparento je da je Eco-development prodao svoj udio Sadiki iz Nizozemske zbog sudske prijetnje HFP-a, kako bi time pravno dodatno zakomplicirali slučaj. S druge strane, Haludovo opterećuje i tužba DAB-a koja datira iz vremena kada je vlasnik Haludova bio Stjepan Andročec. Tada je ponovno kako bi riješili teret golemih dugova sklopljena bila nagodba između DAB-a i Haludova da će novi vlasnik vratiti dugove DAB-u; DAB je dio dugova trebao oprostiti ako do konca prosinca 2006. godine novi vlasnik krene u gradnju Haludova i uloži 40 milijuna eura što se nije dogodilo. Novi vlasnici Haludova neprekidno su kao izgovor navodili nerazumijevanje lokalnih vlasti za razvoj projekta, obećavajući nastanak velebnih hotela u Malinskoj, gradnju ribarskog sela predviđenu na pomorskom dobru, s kojeg se tek treba izvlastiti općina. Haludovo ne može krenuti u proces obnove prema idejnom planu arhitekta Borisa Magaša dokle god općina Malinska, ali i Haludovo, ne provede proces izvlaštenja sa zemljišta uz more koje je postalo pomorsko dobro. Tek potom država može izdati koncesiju za gradnju planiranog ribarskog sela na samoj obali. S HFP-om Haludovo treba dogovoriti model gradnje na zemljištu u vlasništvu fonda, a s općinom Malinska ishoditi novi DPU za gradnju objekata s više ležaja.

Denona: Nismo vidjeli Magašev projekt

Posljednja je prepreka bilo neslaganje zbog veličine kompleksa jer je Magašev novi projekt zahtijevao kapacitete za 2200 kreveta, a aktualni DPU omogućio je svega 867. Primorsko-goranska županija intervenirala je krajem prosinca i u suglasju s Ministarstvom zaštite okoliša prostornim planom dopušta kapacitet u novom Haludovu od 1800 kreveta zbog bojazni koje su im prenijeli zastupnici radnika Haludova da će biti otpuštanja. No s druge strane dožupan Luka Denona navodi da nitko još iz županije nije ni vidio gotov Magašev projekt.