Hrvatski zdravstveni sustav ima jak privatni sektor, posebno u specifičnim djelatnostima poput ortopedije, ali i dijelu zdravstvenog turizma, no kad smo imali naznake jačanja uloge privatnog zdravstvenog osiguranja došlo je do bunta, te još uvijek traje javna rasprava o toj temi, podsjetio je na panelu o ulozi privatnih osiguravatelja ministar zdravlja Siniša Varga istaknuvši da privatni sektor u hrvatskom zdravstvu još uvijek ima mnogo prostora za razvoj.

Ministar doduše upozorava da i po mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska ne može imati više od jednog osiguravatelja u osnovnom obveznom zdravstvenom osiguranju, s obzirom na broj stanovnika, jer se sustav s manje od pet milijuna ljudi treba bazirati na solidarnosti.

“To osiguravatelji znaju, kao što im je poznato da imaju jako puno prostora u dodatnom zdravstvenom osiguranju”, kaže Varga.

Privatni osiguravatelji ne slažu se s tim. Dean Klemente Maletić, član uprave Croatia zdravstvenog osiguranja podsjetio je da Njemačka ima 40 privatnih osiguravatelja u obveznom osiguranju, što je jedan na 500 tisuća stanovnika, pa po tome Hrvatska može imati njih pet ili šest.

“Aktualna zakonska regulativa ne pruža ravnopravnost u poslovanju u odnosu na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a vjerujem da ni u Zavodu nisu zadovoljni. Smatramo da država treba biti samo regulator, a privatnici da trebaju operativno provoditi propise. Nemamo manevarski prostor ni u dodatnom osiguranju, i u bolnički sustav smo mi privatnici lani uplatili samo 100 milijuna kuna. Nedostaje nam dijalog s Ministarstvom zdravlja”, kaže Maletić.

Ravnateljica Zavoda Tatjana Prenđa Trupec potvrdila je da ni HZZO nije zadovoljan uvjetima za razvoj dopunskog osiguranja koje bi se prema planovima trebalo izdvojiti u posebnu tvrtku u vlasništvu države.

“Mi se nemamo snage boriti s privatnim osiguravateljima koji imaju značajno veće budžete za marketing”, kaže Prenđa Trupec. Ipak, HZZO još uvijek drži najveći dio kolača u dopunskom osiguranju u iznosu od 1,5 milijarde kuna, dok privatnici zajedno drže oko 200 milijuna kuna. 

Dalibor Đurkan, član uprave Merkur osiguranja smatra da oni koji donose zakone i odluke u obzir moraju uzeti dugoročne trendove, starenje stanovništva, rast kroničnih bolesti, nove tehnologije, koje hrvatski čisti susta solidarnosti ne može sam podnijeti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Nije pitanje hoće li doći do te kritične točke, nego kad će do toga doći. Ovakav sustav u budućnosti neće moći biti održiv bez većeg prihoda i većeg udjela privatnog osiguranja”, smatra Đurkan. 
Jadranka Primorac, članica upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina, koja je osnovana privatnim kapitalom, pojasnila je kako njena bolnica surađuje s privatnim osiguravateljima u dodatnom osiguranju, te je do sad u bolnici obrađeno 23 tisuće pacijenata. Primorac je inače protiv dopunskog rada liječnika, koji će biti moguć sukladno novom Pravilniku za liječnike koji budu dovoljno učinkoviti u svojim javnim bolnicama.

“Naša iskustva pokazuju da je najbolje odvojiti privatno i javno, jer kombinacija nužno stvara sukob interesa, a i liječnici su mnogo više posvećeni poslu i pacijentima kad su na jednom mjestu”, smatra Primorac.

Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora također je protiv dopunskog rada na način da liječnici odrađuju osam sati u javnoj ustanovi, pa nastavljaju rad kod privatnika. Krznarić se međutim slaže da bi jačanje dodatnog zdravstvenog osiguranja povećalo prihode bolnica i zadržalo doktore u Hrvatskoj.