Posljednje tri godine Barbara Dorić posvetila je pripremi projekta koji je od Vlade dobio najveću važnost – istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Posao šefice Agencije za ugljikovodike preuzela je nakon što su ekspresno i kontroverzno iscrtane karte Jadrana, a u negativnoj atmosferi koja je pratila projekt provela je sve potrebno za međunarodni natječaj za koncesije na 28 istraživačkih polja.

U međuvremenu koncesionare za istraživanje nafte i plina Agencija je tražila i za polja na kopnu. Pred dva tjedna Vlada je neočekivano odustala od sklapanja ugovora s koncesionarima i za more i za kopno. Prethodilo je tomu odustajanje konzorcija austrijskog OMV-a i američkog Marathon Oila od sedam polja u Jadranu, a i Ina je otvoreno razmatrala sličan potez za dva polja u moru, što bi značilo sklapanje ugovora za samo jedno polje u s talijanskim Enijem.

Zbog mogućih negativnih političkih bodova na skorim izborima, kako zbog prvog rezultata potrage za koncesionarima, koji je na koncu ispod očekivanja, ili zbog glasnog oponiranja u javnosti davanju koncesija u moru, Vlada je prolongirala sklapanje ugovora i posao koji bi u skoro vrijeme Hrvatskoj trebao donositi prihode. Po stajalištima oporbe, pak, istraživanje nafte u Jadranu ne treba očekivati. No, na politiku i utjecaj koji u ovom trenutku ima na njezin posao, kao i na budućnost projekta kojemu se posvetila protekle godine, Barbara Dorić ne želi se osvrtati. 

Ništa zasad od ostvarenja plana da Hrvatska postane mala Norveška. Jeste li razočarani?
To je dugoročan proces koji u različitim fazama donosi značajne koristi te nekoliko mjeseci više-manje ne znači ništa s aspekta realizacije samog projekta. Nije ni Norveška postala uzor drugim državama u svijetu preko noći. Primjerice, sam razvoj regulatornog okvira započeo je 1960. godine i završio prvim potpisanim ugovorima 1965., dok je prvo otkriće uslijedilo 1969. Cijela priprema našeg projekta trajala je oko tri godine, a podrazumijevala je donošenje novog regulatornog okvira, izradu raznih studija, prikupljanje geoloških podataka i otvaranje "data room-a", pripremu i objavu javnih nadmetanja, evaluaciju najboljih ponuditelja i pregovore oko potpisivanja ugovora s odabranim ponuditeljima. Napravljen je veliki iskorak te je regulatorni okvir sustavno posložen i implementiran na način kako to rade sve razvijene zemlje. To je prepoznato i od strane investitora koji Republiku Hrvatsku gledaju kao pouzdanog partnera. Sve što je do sada napravljeno temelj je bez kojeg je nemoguće započeti bilo kakvu daljnju aktivnost.

Razgovarali ste s odabranim koncesionarima o odgodi potpisivanja ugovora, kako ste im objasnili vladinu odluku i novu situaciju?
Jasno sam im komunicirala da s obzirom da se Sabor uskoro raspušta i bliže se izbori, postoji mogućnost da Vlada neće uspjeti donijeti potrebne odluke po pitanju potpisivanja ugovora prije izbora te su se i sami složili da koji mjesec više-manje ne igra značajnu ulogu u cijelom procesu. Naravno, draže bi im bilo da su se ugovori uspjeli potpisati ranije, ali odgoda od nekoliko mjeseci je prihvatljiva, bitno je da se posao završi do kraja. I sami kažu da je najnormalnije i u drugim državama kada su izbori da se sačeka s donošenjem tako važnih odluka do završetka izbora. Ipak su to ugovori koji se potpisuju na 30 godina.

Jesu li parlamentarni izbori jedini razlog odgodi?
Odluku o davanju suglasnosti za potpisivanje ugovora donosi Vlada RH. Raspuštanje Sabora dogodilo se ranije nego je bilo očekivano, a ne zaboravite da je riječ o izuzetno složenom procesu pregovora i vrlo kompleksnim ugovorima. Vlada u narednom periodu donosi tehničke odluke, a ova odluka nije takva.

Da, ali su i ugovori trebali biti potpisani ranije, prije raspuštanja Sabora?
Ponavljam, radi se o iznimno kompleksnim ugovorima na period od 30 godina. Nekoliko tjedana, a sad i mjeseci odgode do kojih je došlo u neku je ruku očekivano i prihvatljivo kako investitorima, a tako i nama, ali je svakako bitno da se oni realiziraju u narednom periodu kako je i komunicirano. Puno bi opasnije bilo ishitreno potpisati nešto bez 100-postotne zaštite interesa Hrvatske.

Jesu li moguće tužbe protiv države zbog odgode sklapanja ugovora, ima li pravnog temelja za to? Kolike bi štete u tom slučaju mogle biti za Hrvatsku?
Koncesionarima bi bilo draže da nismo sada u ovakvoj situaciji, ali su spremno prihvatili da sačekaju koji mjesec do završetka izbora jer su i sami svjesni važnosti takvih odluka. Svaki korak do sada u cijelom procesu je napravljen u skladu s komuniciranim rokovima prema investitorima te smo se pokazali kao pouzdan partner i upravo zato je i sama odgoda dobro prihvaćena. Za tužbe ne vidim pravnog temelja u ovom trenutku, jedino što se može dogoditi je da netko od investitora u konačnici odustane, a što je malo vjerojatno s obzirom na povratne informacije koje smo dobili od njih.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kakav utjecaj odgoda sklapanja ugovora može imati na daljnji proces istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj, ali i na ukupnu investicijsku klimu?
U ovome trenutku nema utjecaja, ali s aspekta budućih natječaja i privlačenja investicija u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika ili u neke druge grane gospodarstva svakako je potrebno u narednom periodu završiti započete postupke i potpisati ugovore s odabranim investitorima jer time šaljemo snažnu poruku i potvrđujemo sve ono što je do sada prepoznato, a to je da je Hrvatska pouzdan partner kada su u pitanju investicije.

Što slijedi s ugovorima i projektom istraživanja ugljikovodika ukoliko dođe do promjene vlasti nakon parlamentarnih izbora?
Kao država imamo bogatu povijest istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, na Jadranu preko 40 godina, a na kopnu preko 70 godina. To je dugoročan proces usko vezan za energetsku politiku i energetsku sigurnost ne samo Hrvatske, već šire regije te ovo nije projekt jedne Vlade, odnosno jednog mandata već svih budućih Vlada RH. Pitanja poput energetske neovisnosti, sigurnosti i slično nisu pitanja dnevne politike.

No, glavni oporbeni kandidat istraživanje nafte i plina u Jadranu naziva "opasnim eksperimentom"? Kako to tumačite?
Nije na meni da komentiram izjave. Agencija je operativno tijelo koje provodi aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u skladu sa zakonima i odlukama Vlade. 

S potpisivanjem ugovora planirana je bila i objava novog natječaja za istraživanje nafte i plina. Jesu li kriteriji bitno mijenjani u odnosu na prvi? Ima li naznaka da bi interes mogao biti veći nego u provedenom natječaju?
Prošlog sam tjedna aktivno sudjelovala na regionalnoj konferenciji u Dubrovniku. Interes je i dalje velik te me veseli da je puno predstavnika naftnih kompanija došlo čuti i dobiti informacije oko novih javnih nadmetanja. Imala sam nekoliko desetaka sastanaka na tu temu te mogu zaključiti da svi pozorno prate i iščekuju nova javna nadmetanja. Jasno im je da s obzirom da predstoje parlamentarni izbori, službena objava javnog nadmetanja je malo odgođena te se može očekivati odmah po potpisivanju ugovora s odabranim ponuditeljima koji su bili predmet prvog javnog nadmetanja.