Netom prije spajanja, dvije su domaće burze zaključile najbolje godine u povijesti svojeg postojanja. Zagrebačka je burza zabilježila udvostručenje prometa dionicama, koji je porastao čak 119,5 posto u odnosu na 2005. godinu i prešao deset milijardi kuna. Na Varaždinskoj je burzi promet premašio 3,7 milijardi kuna, što je u odnosu na 2005. godinu bio porast od 65 posto. Kao bolju ilustraciju prošlogodišnjeg rasta prometa na Zagrebačkoj burzi treba naglasiti da je promet dionicama u 2006. nadmašio ukupan promet dionicama u prethodnih pet godina, u razdoblju od 2001. do kraja 2005. godine.

Indeksi upola jači
Rastu interesa za trgovanje na Zagrebačkoj burzi ponajviše su pripomogla dva medijski najeksponiranija događaja, preuzmanje Plive i konačno dočekan izlazak na burzu domaće naftne kompanije Ine, koja je time postala treća hrvatska dionica paralelno izlistana u Zagrebu i Londonu. Rast prometa slijedio je i rast cijena pa je tako CROBEX Zagrebačke burze ove godine porastao 60,7 posto, dok je tržišna kapitalizacija dionica gotovo udvostručena, odnosno rasla je 99,4 posto i prešla je 160 milijardi kuna. Varaždinski indeks VIN uspio je pred kraj godine premašiti razinu od tri tisuće bodova, čime je na godišnjoj razini uspio narasti tek nešto manje od pedeset posto. Zagrebačka se burza mogla pohvaliti i sve većom spremnošću i sviješću svojih ulagača o važnosti izlistavanja na službenoj kotaciji, koja je porasla za opet impresivnih 42,9 posto. Dok je u 2006. godini na ovom najzahtjevnijem, odnosno najtransparentnijem dijelu tržišta bilo uvršteno 28 vrijednosnih papira, u 2006. godini se taj broj popeo na četrdeset vrijednosnica, točnije osam dionica, tri zapisa i 29 obveznica. Varaždinska je pak burza u 2006. godini počela objavljivati svoje podatke o trgovanju na Bloombergovu servisu, čime su informacije o trgovanju postale dostupne najširem krugu inozemnih investitora, a tijekom godine održano je i šest dražbi za portfelj Hrvatskog fonda za privatizaciju, s ukupnim prometom od oko 50 milijuna kuna prava. U Zagrebu je zabilježena značajna pojava uvrštenja novih korporativnih obveznica, pa se u 2006. na tržištu pojavilo šest novih. Zagrebačka je burza u studenom ove godine potpisala i ugovor sa švedskim burzovnim operaterom OMX-om, čiju će trgovinsku platformu uvesti tijekom prvih šest mjeseci ove godine kad će u planu konsolidacije domaćeg tržišta kapitala biti pripojena i Varaždinska burza u novo jedinstveno hrvatsko tržište kapitala. Na Zagrebačkoj je burzi najprometniji mjesec bio svibanj, a na godišnjoj razini je aktivno u trgovanju bilo ukupno 197 vrijednosnih papira.

Veće dimenzije
Najtrgovanija dionica na Varaždinskoj burzi bila je ona Ericssona Nikole Tesle, s nešto više od 400 milijuna kuna prometa, ali su neke druge ipak bile likvidnije. Tako su Slatinska banka, Belje, Transadria i AD Plastik prema prometima postali novi ulagački favoriti, pri čemu su neki do njih ostvarili impresivan rast cijene. Tako je dionica Transadrije poskupjela ukupno 213 posto, dok je dionica Belja poskupjela za 180 posto. Spajanjem burzi će Zagrebačka, vodeća po kapitalizaciji od burzi s područja bivše Jugoslavije, postati još veća i snažnija, te privlačniji partner za suradnju, što je i dio proklamiranih želja za buduće razdoblje.

Ina u mjesec dana do četvrtog mjesta
Točka na i ovogodišnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi bila je redovna dionica Ine, kojom se trgovalo samo poslijednjeg mjeseca ove godine, ali je ipak uspjela na listi dionica s najvećim prometom zauzeti četvrto mjesto. S ukupnim udjelom u prometu od 3,8 posto, odnosno 392,4 milijuna kuna. No dionica domaće naftne kompanije prema tržišnoj kapitalizaciji najjača je na Zagrebačkoj burzi, s nešto više od 22 milijarde kuna zauzima čak 13,6 posto ukupne kapitalizacije Zagrebačke burze.