Iako se prije ulaska u Europsku uniju domaća fondovska industrija pribojavala otvaranja tržišta i strane konkurencije, to se ipak nije dogodilo.

Štoviše, dvije godina nakon ulaska u EU jedno hrvatsko društvo premijerno je ponudilo prodaju stranih fondova. Radi se o Ilirici Investments o čijim planovima govori član Uprave Ante Romić.

Od 1. rujna počeli ste nuditi klijentima ulaganje u strane fondove. O kojim se fondovima radi?
Radi se o devet fondova našeg matičnog društva, Ilirike DZU. S obzirom da smo se ulaskom u EU uskladili s zakonodavstvom, otvorila se mogućnost prekograničnog poslovanja. Budući da smo malo društvo s ograničenim brojem fondova u ponudi, točnije njih tri, odlučili smo se za suradnju s Ilirikom DZU. Osim toga, matično je društvo na nas prenijelo upravljanje polovicom njihove imovine. Dugo smo radili na tome da se osiguraju zakonski uvjeti ovakve prodaje, a to je izbor platnog agenta kako bi klijenti mogli izravno u Hrvatskoj uplaćivati sredstva. Osim dioničkih fondova koje već imamo u ponudi, imamo i fondove koji su fokusirani na globalna tržišta, zatim obveznički fond, mješoviti fond izložen razvijenim tržištima te fond fondova.

Kako izgleda u praksi kupnja udjela u ovim fondovima te ima li razlike u odnosu na kupnju udjela u vašim postojećim fondovima? 
U principu nema razlike jer su zakonodavstva usklađena, pa je proces gotovo identičan. Uplaćuje se na račun otvoren u Hrvatskoj, a moguće je uplatiti i u eurima i u kunama. Minimalni iznos ne postoji, ali s obzirom na transfere preporuča se uplaćivati iznose koji nisu manji od 50 eura. Nakon uplate ispunjava se pristupna izjava kako bi se klijent upisao u registar udjelničara i nakon toga se daljnje uplate samo vrše na račun, bez pristupne izjave. Isplata ide na isti način, potpisuje se zahtjev za prodaju, obračunavaju se udjeli i isplaćuju sredstva na klijentov kunski ili eurski račun.

Bilježite li već neki interes?
Imali smo već nekolicinu uplata. Nažalost, početak prodaje poklopio se s korekcijom na tržištu i nesigurnosti oko daljnjeg razvoja situacije što za posljedicu, u pravilu, ima odljeve imovine. No, to su upravo prilike u kojima bi se trebalo ulagati kada su vrijednosti na tržištima manje.

Prvi se koje ste ponudili strane fondove. Prošle su dvije godine od ulaska u EU, pa može li se reći da strana društva i nisu previše zainteresirana za naše tržište?
Može se to reći s obzirom na interes ulagatelja i nisku stopu ulaganja. Ako pogledamo usporedbu sa stranim tržištima u našoj regiji, ulaganja u fondove u Hrvatskoj po glavi stanovnika iznose 396 eura, dok je u Sloveniji 1163 eura, gotovo četiri puta više. Osim toga, većina ulagača u fondove kod nas ulaže u novčane fondove. Taj slabiji interes je možda odbio strane fondove, ali definitivno očekujem u budućnosti da će se interes pojačati. Do sada je pri Hanfi notificirano 58 stranih društava, a među njima je dio društava koje nude UCITS fondove.

Kakva je dosadašnja poslovna godina za Iliriku?
Rezultati fondova u zadovoljavajućoj mjeri prate izvedbu mjerila, no nažalost ne mogu se pohvaliti financijskim rezultatima samoga društva budući da je Ilirika u proteklom razdoblju ulagala značajna sredstva u istraživanje i razvoj. S početkom mojega mandata društvo je započelo opsežan proces unapređenja i sistematizacije investicijskih procesa kao pretpostavke kvalitetnijeg upravljanja, s fokusom na izradu kvantitativnih modela i prateće programske podrške. S obzirom na intenzivne troškove relativno na našu veličinu, u budućnosti očekujem pozitivno poslovanje društva i konkurentne prinose fondova.

Prošlu godinu ste zaključili s dobiti?
Da, lani smo zabilježili minimalnu dobit. U odnosu na prošlu očekujemo da ćemo ovu godinu završiti u blagom gubitku koji ćemo nadoknaditi idućih godina kroz povećanje prihoda, a ako će biti potrebe i eventualnom dokapitalizacijom.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Dokapitalizirat će vas slovenski vlasnik?
Svakako, naše matično društvo Ilirika DZU.

U kojem iznosu?
To ne mogu još otkriti s obzirom da nemamo te brojke,a i pitanje je hoće li dokapitalizacija uopće biti i potrebna.

Ne zanima nas akvizicija

Cilja li Ilirika možda neko društvo da se okrupni? 

U principu nije nam to trenutni foksu jer imamo društvo u Sloveniji, pa koristimo sinergiju između  ta dva društva. Ukupno gledajući, slovenska i hrvatska Ilirika jedno je od većih neovisnih društava za upravljanje fondovima. Ilirika DZU upravlja s 35 milijuna eura što je gotovo 300 milijuna kuna. To bi je svrstalo među veća društva u Hrvatskoj. S obzirom na tu veličinu i unaprijeđene procese, strategija nam je organski rast.