Hrvatasko tržište automobila se lagano oporavlja, iako su postoci rasta zasad skromni, a malo dubljom analizom statističkih podataka uvidjelo bi se da klasična prodaja vozila građanima i dalje opada.

Obje agencije koje prikupljaju podatke za domaće tržište automobila, Promocija Plus i JATO Dynamics, iako imaju različitu metodologiju te im se ukupne brojke uglavnom malo razlikuju, potvrđuju rast. Tako britanski JATO, koji daje pregled čitavog europskog tržišta, navodi da je u prvih šest mjeseci u Hrvatskoj prodano 24.544 automobila ili 2,6 posto više. Ako se gleda samo lipanj, tada se radi o 3260 vozila ili 6,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Promocija Plus navodi da je za prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj prodano 26.628 osobnih vozila,  što je 3,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju upravo objavljeni podaci agencije. Ako bi se promatrao samo mjesec kolovoz, tada je ove godine ostvaren rast od čak 10 posto u odnosu na 2014.

Najprodavaniji model ovogodišnjeg kolovoza s prodanih 108 vozila je Seat Leon, slijedi Škoda Octavia sa 101 prodanim primjerkom te Volkswagen Golf sa 75. Među luksuznim modelima, u kolovozu su kupce našla i po dva skupocjena Porschea i Maseratija. U osmom mjesecu ove godine, najbolji posao među proizvođačima s ukupno 207 prodanih vozila napravio je Volkswagen Škoda je druga sa 168 vozila a Opel treći sa 123 prodana primjerka, dva više od četvrtoplasiranog Renaulta. Volkswagen je vodeći i po prodaji u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, sa 4258 vozila. Na drugom je mjestu Opel sa 3098, a treća Škoda sa 2448 vozila. Četvrti je Renault s 2135 prodanih primjeraka, a peti Ford s 1551 vozila.

Od njemačkih premium marki, na prvom je mjestu Audi koji je u osam mjeseci u Hrvatskoj prodao 1016 novih vozila, BMW je istovremeno prodao 731, a Mercedes 620 automobila. U prvih sedam mjeseci prodano je u našoj zemlji 24.899 novih osobnih automobila, odnosno 706 vozila više, što je rast od 2,9 posto u odnosu na lani. U srpnju je prodano najviše Volkswagenovih automobila, 467, slijede Opel sa 269 i Škoda sa 264 vozila. Na četvrtom je mjestu Renault sa 283 auta. Iz JATO-a ističu da se, na razini čitave Europe, radi o neprestanom rastu tržišta već 23 mjeseca za redom, a što je povijesni rekord. Najveći rast zabilježile su Irska, Španjolska te Češka Republika. Irska, koja je svojedobno bila u dubokoj gospodarskoj krizi se munjevito oporavlja, a tržište automobila je jedan od najočitijih katalizatora toga.

Samo ove godine je tamošnja prodaja novih vozila porasla za 47,6 posto, dok su Češka i Španjolska rasle 20-ak posto. Od 29 promatranih tržišta u Europi, njih 25 je raslo, a samo četiri su stagnirala ili pala. Zanimljivo je da je najveći pad zabilježen u, prema BDP-u po stanovniku, najbogatijoj europskoj zemlji, Luksemburgu gdje je prodaja pala za dva posto u odnosu na lani. Volkswagen je i dalje europski lider s polugodišnjom prodajom od 1,05 milijuna automobila, a što je rast od gotovo devet posto u odnosu na lani. Slijedi ga Ford s 633.845 prodanih vozila te Oper s 573.558. Tu su još i Renault, Peugeot, Audi te Mercedes koji je prodao 434 tisuće automobila te BMW s 430 tisuća.

Kolika je popularnost Volkswagena među europskim kupcima, dovoljno govori da su čak tri njihova modela u Top5 – Golf, Polo na prve dvije pozicije te Passat na petoj. Da je novi Passat postao vrlo poželjan, pokazuje i činjenica da je to tip automobila koji je zabilježio najveći rast prodaje od gotovo 41 posto. Naime, u prvih šest mjeseci 2014. ih je u Europi bilo prodano nešto manje od 95 tisuća, a ove godine je ta brojka premašila 133 tisuće. Među tipovima automobila dvoznamenkasti polugodišnji rast su zabilježili još Polo te Opel Corsa. Među Top10 marki automobila, dvoznamenkasti rast od 11,3 posto ove godine je zabilježio jedino Mercedes, a blizu 10 posto većoj prodaji su  Fiat, Renault te Volkswagen.
 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’