MMF još nije pristao sudjelovati u novom paketu pomoći Grčkoj. Prije toga se želi uvjeriti da će Atena provesti tražene reforme, pa unatoč tome što je od 2010. sudjelovao u raznim akcijama spašavanja prezaduženih članica europske monetarne unije, o svom sudjelovanju u trećem paketu pomoći Grčkoj želi se izjasniti tek u jesen, nakon prvih ocjena provedbe reformi koje od Atene traže zajmodavci. S kreditnim volumenom od 25 milijardi dolara Grčka je najveći klijent MMF-a, javlja Deutsche Welle.

"Mnoge zemlje u razvoju misle: prema nama ste bili krajnje strogi, a kod bogatih Europljana radite izuzetke", objašnjava profesora Rolfa J. Langhammer s Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela, koji smatra da je MMF već rmorao napustiti program financiranja Grčke. Šefica MMF-a Christine Lagarde je sredinom kolovoza izjavila: "Za sposobnost Grčke da otplaćuje dugove odlučujuće je da se njezini europski partneri obvežu na signifikantan oprost duga bitno veći od dosadašnjega" To je djelovalo paradoksalno: jer je pojam "oprost duga" u Latinskoj Americi, Aziji i Africi bio tabu.

No sada je Lagarde u intervjuu u švicarskom listu Le Temps opovrgnula samu sebe: "Ne razgovaramo o oprostu duga, nego o produženju roka za otplatu kredita, smanjenju kamata i odgodi plaćanja." Dodala je da bi takvo prestrukturiranje zaduženja bilo dovoljno da Grci ovladaju svojim dugovima.  Profesor Langhammer smatra da se već odavno trebalo odustati od inzistiranja na otplati duga. "Na Grčku može pasti nebo, ali ona će i dalje ostati postojati kao država. Jedna zemlja je neograničeni investicijski objekt", objašnjava on.