Hrvatska softverska industrija lani je postala peta najbržerastuća izvozna industrijska grana u državi. S rastom izvoza softvera 27 posto u 2014. godini na 1,55 milijardi kuna nalazi se za petama industriji opskrbe električnom energijom, prerađivačkoj industriji, proizvodnji odjeće i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica.

Domaća softverska industrija u posljednje je dvije godine, pokazuju podaci tvrtke Astra poslovni inženjering, zabilježila rast izvoza od čak 42 posto. Tajana Barančić iz Astre kaže da su softverske tvrtke znatno promijenile fokus prema izvozu, koji im raste brže od ukupnih prihoda. "Radili smo prethodno manju analizu među tvrtkama s kojima surađujemo i prosječno imaju rast prihoda od 24 posto u prošloj godini, dok im je izvoz porastao oko 50 posto", kaže Barančić.

Dodaje da tvrtke iz branše i dalje snažno zapošljavaju. Lani je softverska industrija, iako rasitnjena u tisuće malih i mikrotvrtki, otvorila tisuću novih radnih mjesta i sada ima gotovo 11 i pol tisuća zaposlenih. Barančić dodaje da zaposlenost u ovoj industriji raste brže od ukupnih prihoda, a kad se uzme u obzir usmjerenost na izvoz, navodi da se može zaključiti da se ova industrija sprema na jaču izvoznu ofenzivu. Na slične zaključke upućuje i prva analiza utjecaja ICT sektora na gospodarstvo, koju je napravila udruga HUP-ICT u suradnji s tvrtkom Bisnode.

Prema toj analizi, koja IT definira šire od računalnog programiranja, izvoz ove industrije lani je skočio s 1,5 na 1,87 milijardi kuna. Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i jedan od voditelja HUP-ICT-a, kaže da takav rast izdvaja ovu industriju od ostatka gospodarstva. "I ukupan izvoz u Hrvatskoj raste, ali ne po ovakvim stopama", kaže Balen. U analizi HUP-ICT-a izdvaja se i podatak da su lani prvi put tvrtke iz IT industrije uplatile dvostruko više poreza na dobit od svih telekoma zajedno: ukupno 141 milijun kuna poreza naspram 77 milijuna kuna od telekoma.